Đakovo, (IKA/TU) – Milosrdne sestre sv. Križa obilježile su 150. obljetnicu dolaska u Đakovo. Bilo je to u lipnju 1868. godine, kada su na poziv biskupa J. J. Strossmayera došle iz Švicarske. Središnja proslava Jubileja započela je u subotu 9. lipnja svečanom akademijom u Centru za kulturu u Đakovu.
Uz domaće sestre sv. Križa, svečanosti su nazočile sestre sv. Križa iz raznih provincija Zapadne i Istočne Europe, njih tridesetak, kao i Vrhovna uprava iz Švicarske/Ingenbohl, na čelu s vrhovnom poglavaricom s. Marijom Brizar, Hrvaticom, i s. Lucilom Zovak, vrhovnom savjetnicom, također Hrvaticom. Bili su prisutni mnogi provincijali i provincijalke drugih družbi i njihove delegatice iz Hrvatske, BiH, Crne Gore i Kosova. Svečanosti su nazočili i predstavnici svjetovnih i crkvenih vlasti, desetak biskupa i oko 60 svećenika.
Pjevanjem državne himne Lijepa naša u Centru za kulturu započela je akademija pod nazivom „Otajstvo Križa sjaji se”. Voditeljica programa bila je s. Dijana Lončarek, a uz nju je s. Elizabeta Koščak sve bitne dijelove programa prevodila na njemački jezik. Svečani dio programa pjesmom Jubilate Deo otvorio je Zbor milosrdnih sestara sv. Križa, pod ravnanjem s. M. Svjetlane Paljušević. Provincijalna poglavarica s. M. Amalija Kupčerić uputila je riječi pozdrava i dobrodošlice i zahvalila okupljenima što su došli s Hrvatskom provincijom milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu podijeliti radost i zahvalnost Bogu za čudesna Božja djela kroz ovih proteklih 150 godina.
Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, čestitajući sestrama Jubilej, istaknuo je njihovo velikodušno zalaganje i vrijedan doprinos nadbiskupiji kroz dugi niz godina. Spomenuo je i njihovu zauzetost u drugim biskupijama i drugim zemljama. Zaželio im je svijetlu budućnost, kao nastavak puta što su ga generacije sestara utrle, kao i otvorenost za potrebe Crkve i društva danas.
Sve je pozdravio i đakovački gradonačelnik Marin Mandarić.
Svečana akademija nastavljena je glazbeno-scenskim prikazom na temelju povijesti Provincije. Autorica teksta i čitateljica kroz scenski prikaz bila je s. Marija Stela Filipović.
Nakon svečane akademije okupljeni su u procesiji pošli do samostanske crkve Presvetoga Srca Isusova, gdje je uslijedio središnji dio proslave – svečano misno slavlje. U koncelebraciji umirovljenoga nadbiskupa Marina Srakića, barskog nadbiskupa Rrocka Gjonlleshaja, bjelovarsko-križevačkog biskupa Vjekoslava Huzjaka, umirovljenoga krčkog biskupa Valtera Župana, biskupa hvarskog i predsjednika HBK mons. Petra Palića, vrhbosanskoga pomoćnog biskupa Pere Sudara, izaslanika riječkog nadbiskupa mons. Nikole Uravića, tajnika Apostolske nuncijature u RH mons. Janusza Blachowiaka te još oko 60 svećenika predvodio ga je nadbiskup Hranić.
Nakon ulazne procesije pred oltar su ostavljeni simbolični darovi: svijeću s logom Jubileja pred oltar je ostavila provincijalna poglavarica s. Marija Brizar, sestarski križ, kao simbol pripadnosti Družbi, čijom su snagom sestre djelovale i danas djeluju, pred oltar je donijela provincijalna poglavarica s. Amalija Kupčerić, dok je njezina zamjenica s. Finka Tomas prinijela aranžman s klasjem, simbol plodnog djelovanja više do 1000 preminulih sestara tijekom 150 godina na tome području.
U homiliji nadbiskup Hranić protumačio je naviješten odlomak Matejeva Evanđelja o blaženstvima, ističući kako je prva Isusova riječ, kojom poslije svoga 40-dnevnog boravka u pustinji i krštenja na Jordanu započinje svoje javno djelovanje, bila riječ: „Blago!”
„Blaženstva označavaju program Isusova javnog djelovanja. U blaženstvima koja je on proglasio zrcale se i životi više od dvije tisuće sestara te 150 godina života i redovničkog svjedočanstva Hrvatske provincije milosrdnih sestara sv. Križa. Blaženstva nam otkrivaju koje vrijednosti te kreposti žive i razvijaju Bogu posvećene osobe i svi oni koji žele nasljedovati Isusa”, rekao je nadbiskup te protumačio blaženstva kao program kršćanske savršenosti: „To ne znači da trebamo gladovati i žeđati, biti siromašni i uplakani…, ali znači da je Bog u kojega vjerujemo i koji nas pokreće gladan, žedan, napušten, siromašan i uplakan u tolikim ljudima oko nas i da smo i mi spremni biti takvima, zajedno s njime, kako bismo svojim zauzimanjem ublažili njihovo trpljenje i bol. Jer, on se poistovjetio sa svima gladnima, žednima, napuštenima, uplakanima, siromašnima. I zato njihova bol postaje i moja, i neće nam se dogoditi da im ne pokažemo svoju istinsku solidarnost i milosrđe.”
Nadbiskup je okupljene podsjetio na ožujak 1949. godine, kada su sestre bile prisiljene napustiti svoju bolnicu u Vukovaru te su među ostalim zabilježile: „Šuteći, bez riječi (…) ostavljale su sestre ovu našu lijepo uređenu Bolnicu gradu Vukovaru. Umjesto one stare istrošene gradske kuće, koja je više od jednog stoljeća služila gradu za bolnicu, u kojoj su sestre više od pola vijeka dvorile bolesnike boreći se s bijedom i siromaštvom – grad je dobio lijepu humanu ustanovu, koja je stajala velikih žrtava i truda sestara, da bude na blagoslov i dobro onima koji pate i traže pomoć. Možda će buduća pokoljenja vidjeti u toj ustanovi humani gest siromašnih redovnica, a možda i požaliti način postupka kod nacionalizacije, koji se nije odvijao u danima prevrata, nego u godinama zrelog razmišljanja.” Osvrnuvši se na ovaj zapis, nadbiskup je istaknuo kako iz ovih riječi višestruko odsijeva usvojeni duh Blaženstava te kako su takve osobe promicatelji i graditelji nebeskoga kraljevstva na zemlji.
„Bez tog obzora kraljevstva nebeskoga, bez Isusovih mjerila i kriterija očitovanih u osam blaženstava, u njegovoj ludosti križa ne može se mijenjati i humanizirati ovaj svijet. Ovaj se svijet ne može graditi, ako se iz njega izbaci Božja mudrost i njegova milost. Čovjek se ne može razvijati niti rasti bez Boga, jer je stvoren na sliku Božju. Izgrađivati svijet i čovjeka bez Boga znači graditi bez temelja. I ono što je uistinu veliko i zahvaljujući čemu je velik doprinos sestara životu naše Crkve i društva kroz posljednjih 150 godina – to je Božja mudrost koja se objavila u besjedi križa”, rekao je nadbiskup, zahvalivši sestrama za sve dobro koje su utkale u tu i u ostale biskupije te čestitavši im visoki jubilej.
Na misi je pjevao Zbor sestara sv. Križa, uz dirigiranje s. Branke Čutura i orguljašku pratnju s. Svjetlane Paljušević, a svečanosti je pridonio i Bruno Bunjevac svirajući dionicu na trubi. Nakon mise dodijeljene su pojedinim dobrotvorima, dugogodišnjim suradnicima te podupirateljima samostana jubilejske plakete i zahvalnice. Uzvanici su imali prigodu pogledati film o Hrvatskoj provinciji milosrdnih sestara sv. Križa, koji je za Jubilej sestrama darovao Željko Zima, direktor Croatia filma.