Rijeka, (IKA) – U Velikoj dvorana Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci održana je 9. veljače javna tribina povodom 25. godišnjice obilježavanja Svjetskog dana bolesnika u Rijeci. Poruku pape Franje u povodu Svjetskog dana bolesnika predstavio je ravnatelj Caritasa Riječke nadbiskupije mons. Nikica Uravić. O projektu nove bolnice u Rijeci govorio je ravnatelj KBC-a Rijeka prof.dr. Davor Štimac. Poštivanje bolesnika kao ljudskih bića bila je tema Snježane Juričić, dipl.med.techn., dok je o duhovnosti u hospiciju govorio vlč. Ivica Klanac. Tribinu je moderirala doc. dr. Kristina Pilipović, a u glazbenom dijelu programa nastupili članovi zbora Medicinskog fakulteta u Rijeci „Axis”.
Skup je na početku, ispred Organizacijskog odbora, pozdravila dr. Asja Valković – Mika. Pozdravnu riječ uputio je riječki nadbiskup Ivan Devčić. Istaknuo je da je Riječka nadbiskupija od početka u organizaciji proslave Svjetskog dana bolesnika, te da je taj dan prilika svima za ispit savjesti o tome kako se odnosimo prema pacijentima te što možemo bolje učiniti. Osim toga, proteklih godina na tribinama su krenuli razgovori o osnivanju prvog hospicija u Hrvatskoj, onoga u Rijeci koji je nedavno obilježio četvrtu godinu djelovanja.
Pozdravnu riječ uputili su ispred Grada Rijeke pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Karla Mušković, te ispred Primorsko-goranske županije ravnateljica Crvenog križa PGŽ Vesna Čavar.
Mogućnosti današnje medicine su velike kao i farmaceutske industrije. Može li u svemu tome čovjek – bolesnik postati tek objekt, a ne subjekt sa svojim neotuđivim dostojanstvom i svojim životnim poslanjem, kazao je mons. Uravić. „Bolest i bolesnici su lakmus papir za provjeru istinske humanosti u jednoj društvenoj zajednici, poziv za dublje shvaćanje života i istinskih vrijednosti u njemu; poziv za obraćenje i otvaranje prema Bogu i vječnosti. Sakrament bolesnih: ispovijed, pričest, bolesničko pomazanje bude u nama vjeru u prisutnost Isusa Krista i kada smo bolesni. Štoviše, tada najviše sudjelujemo u otajstvu Isusove muke i smrti za spas svijeta – dopunjujemo što nedosatje mukama Kriostovim za tijelo njegovo, za Crkvu.”
Bolest i bolesnici nas opominju da širimo kulturu u kojoj se poštuje život, zdravlje i okoliš te ispravno i odgovorno pristupanje bioetičkim pitanjima kao preduvjetu sprječavanja bolesti, ozdravljenja i zdravog života novih naraštaja, rekao je mons. Uravić. „Upravo to kršćansko shvaćanje želi naglasiti ovogodišnja poruka pape Franje. Bolest, trpljenje ima i svoju vjersku dimenziju dubljeg povezivanja s Bogom, otkrivanje njegove volje, zadobivanje snage da se svoje stanje prikraćenosti i prikraćenosti svojih bližnjih prihvati kao posebno poslanje za spas svijeta.”
Projektu nove Sveučilišne bolnice na Trsatu predstavio je prof. dr. Štimac. Prva faza izgradnje trebala bi biti gotova do 2020. godine, a s njome i zgrada Dječje bolnice i Klinike za ginekologiju i porodništvo, zgrada s termoenergenstkim blokom, centralnom kuhinjom, servisnim pogonima i radionicama te otvoreno višeetažno parkiralište. Nedavno su izgrađene i počele s radom hemodijaliza i barokomora koja je najljepša u Europi, rekao je Štimac. Također, rubne zgrade Dječje bolnice na Kantridi napuštene su i standard je bolji nego u odnosu od prije dvije godine, no krajnji cilj je preseljenje na lokaciju Sušak 2020. Ravnatelj KBC-a je najavio raspisivanje natječaja za gradnju u lipnju ove godine, te da bi cijeli projekt izgradnje nove Sveučilišne bolnice trebao biti gotov 2024. godine.
O poštovanju bolesnika kao ljudskih bića govorila je glavna medicinska sestra riječkog KBC-a Snježana Juričić. Nastojimo podići standard usluge, produžili smo vrijeme posjeta bolesnika, učinili smo protokol prema osobama s invaliditetom, a redovno održavamo susrete s udrugama i sudjelujemo u različitim tribinama kako bismo čuli potrebe naših građana, rekla je Juričić. Dodala je kako je riječki KBC prvi u Hrvatskoj uveo Tobii uređaj pomoću kojega nepokretni pacijenti upravljaju očima. Parafrazirajući Liječnikovu molitvu sv. Ivana Pavla II., istaknula je da se za istim principima vodi i medicinsko osoblje riječkog KBC-a: spremnost olakšanja boli, savjesnost povjerenog poslanja, sredstvo su milosrdne Božje ljubavi, slijede dar pozornog i sućutnog srca, te liječe ne samo tijelo, nego čitavu osobu.
Predavanje o duhovnosti u hospiciju imao je vlč. Klanac. Osvrnuo se na Asiz, grad sv. Franje, u kojemu se nalazi crkvica oprosta Porcijunkula, ali i u kojema se mogu pročitati riječi ovoga sveca da odlazi s ovoga svijeta s osmjehom na usnama. To je ‘tajna’ duhovnosti u hospiciju – ljubav prema čovjeku. Parafrazirajući Majku Tereziju kazao je kako ljudi u hospiciju koji tamo rade nisu socijalni radnici, nego ljudi vjere koji u patnji čovjeka vide bližnjega potrebnog ljubavi. Zato se u hospiciju osjeća djelotvorna ljubav i ta ustanova je svjetla točka u gradu Rijeci. Podsjetio je na Isusove riječi: “Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste!” (Mz 25, 45), rekavši kako su iste ključ duhovnosti u bolnicama i hospiciju.
Neki bolesnici nas uče duhovnosti, rekao je vlč. Klanac govoreći o osobnim susretima s teško oboljelim osobama, a hospicij je mjesto s kojega možemo s osmjehom napustiti ovaj svijet.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je kako u bolesti trebamo gledati lijepu stranu života, te da se bolesni često osjećaju napuštenima zbog čega padaju u depresiju. Dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci Tomislav Rukavina, istaknuo je da liječnici i drugo medicinsko osoblje mogu krenuti u pogrešnom smjeru ako bi im poziv postao zanimanje. Nedostatak vremena za brigu oko pacijenta uzrokuje premalo ljubavi i komunikacije. S druge strane, nedavna istraživanja studenata Medicinskog fakulteta pokazala su kako bolesnici koji se bave nekom aktivnošću, poput osoba s invaliditetom koje se bave sportom, kvalitetu svog života ocjenjuju jako dobrim. Mi tražimo alibi da se probudimo čiste savjesti i ne brinemo o drugima. Imamo rastući problem umirućih u odnosu na rođene. Samo lani je u Hrvatskoj umrlo 52000 ljudi, a rođeno 36000. Izgubili smo više od desetine stanovništva Rijeke, upozorio je Rukavina.
Tribinu su organizirali: Riječka nadbiskupija, Klinički bolnički centar Rijeka, Medicinski fakultet Rijeka, Dom zdravlja PGŽ, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ i Medicinska škole u Rijeci. Pokrovitelji događaja bili su Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka.