Zagreb, (IKA) – Nadbiskupijski pastoralni institut i Društvo prijatelja glagoljice u sklopu projekta „Hrvatska glagoljaška baština” organizirali su izložbu dječjih radova „Tokove voda tkaju kapi: tisuće malih ja u velikom uči sjati”. Izložba je otvorena u srijedu 8. veljače u prostoru NPI u Zagrebu.
U pozdravnoj riječi ravnatelj NPI dr. Josip Šimunović istaknuo je kako radovi učenica i učenika uvijek raduju i čine ponosnima i one koji su ih načinili, oblikovali, kao i voditelje i nastavnike, a njima se pridružuju i roditelji i obitelji.
Rekao je da su izlošci predstavljeni na toj izložbi nastali na 4. otvorenim vratima zagrebačke glagoljaške riznice od 30. ožujka do 2. travnja 2016. godine. Posebno je uputio na novinu, a to su radovi u tomago tehnici koju je patentirala prof. Marija Igaly. Pojasnio je kako je riječ o izradi glagoljičnog slova od sušenih cvjetnih latica koji se potom fotografira i uvećava. Osim radova u navedenoj tehnici, tu su i radovi nastali kombiniranjem tehnike na rižinom papiru, slikanjem na svili, izradom minijature od slame, šivanjem filca, voštanom pastelom i akvarelom, crtanje na papiru i modeliranje u prostoru, te tehnikom makramea.
Dr. Šimunović čestitao je učenicama i učenicima čiji su radovi izloženi te je izrazio nadu da će im ova izložba biti poticaj za daljnje stvaranje na nadahnuću hrvatske glagoljaške baštine.
Predsjednica Društva prijatelja glagoljice Biserka Draganić uputila je na moć koja se krije u pismu i baštinu iz nje izrasloj. Iza te se moći čak ne krije ni pokušaj manipulacije, zaviranje u privatnost ili kontrole. Riječ je o moći koja iscjeljuje, vraća narušenu ravnotežu, ukorjenjuje, povezujući biće s izvorom s kojega potičemo. To je moć koja usmjerava pojedinca na put koji će mu donijeti ispunjenje, osjećaj smisla, i mir u duši. Glagoljaši su bili moćni ljudi. Njihova se moć ogledala znanjem u međuovisnosti ljudi unutar jedne zajednice kao i izvan nje, te su stoga radili za sebe, ali i za zajednicu. Ogleda se u jezičnom povezivanju jednoga naroda i stvaranju prvog književnog jezika, a svijest o moći napisane riječi vidljiva je u njihovoj prevoditeljskoj i tiskarskoj djelatnosti. O njezinoj moći svjedoči i današnje zanimanje koje budi drugim narodima, a ovoga trenutka svjedoči povezivanju slavenskih naroda. Iz te moći izranja spoznaja o velikim mogućnostima što nudi na području gospodarskoga razvoja. Na kraju što ćete više: nego da se radi o moći koja je uspjela očuvati hrvatski jezik, a time i identitet naroda kojem pripadamo tijekom stoljeća na ovim nemirnim područjima, rekla je te dodala kako su se na izvorima te moći napajale generacije njezinih učenika. Stoga je jednu od njih mladu glagoljašicu Luciju Marić, učenicu 1. r. Klasične gimnazije pozvala da otvori izložbu.
Lucija je ispričala da se glagoljicom počela baviti u 7. r. osnovne škole jer je željela naučiti nešto više o glagoljaškoj baštini. No, shvatila je da to nije samo pismo. „Upoznala sam veliki stvaralački svijet, druženja i zabave. Išla sam na brojne radionice, upoznala mnoštvo novih prijatelja, upoznala se s mnogim tehnikama i tako se povezala sa svojom domovinom, sa svojim precima. Glagoljicu treba njegovati, jer kada bi zaboravili glagoljicu i glagoljsku baštinu, to je kao da zaboravimo dio sebe. Ona nas je dovela do onog što smo danas. Tome služi i ova izložba koja pokazuje kako biti svoj”, rekla je Lucija.
Na izložbi su izloženi radovi učenika iz zagrebačkih osnovnih škola „Vukovina”, „Ivana Gorana Kovačića”, „Dugave I.”, „Voltino”, „Dragutina Domjanića”, „Frana Krste Frankopana”, potom Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica Zagreb te osnovnih škola „Sv. Filip i Jakov” (Sv. Filip i Jakov). Na ovoj izložbi je i rukom rađena inkunabula, rad učenika osnovne škole „Kaštanjer” (Pula). Knjiga je nastala kao rezultat dvogodišnjeg projekta istraživanja glagoljice, fresaka i crkava posvećenih svecima zaštitnicima od bolesti u Istri.
Izloženi su i radovi dvoje odraslih glagoljaša. Tu su glagoljska slova od srebra (čistoće 925/1000) dizajnera dr. Filipa Cvitića te glagoljaški stol od orahova drveta i stakla po kojem teče glagoljski Oče naš arhitektice Ksenije Tomić.
U glazbenom dijelu sudjelovao je učenik OŠ Fran Krsto Frankopan Mihael Sever, harmonika, i učenik OŠ Vukovina Filip Rožić, gajde, te zbor učenica i nastavnica Ženske opće gimnazije sestara milosrdnica „Hrvatske ružice”.
Izložbu je moguće razgledati do 22. veljače radnim danom od 10 do 16 sati. Za skupine je razgled moguć i u drugo vrijeme uz prethodnu najavu i dogovor telefonom (01/5522000) ili putem elektroničke pošte pastoralni.institut@zg-nadbiskupija.hr.