Zagreb, (IKA) – S temom „Neophodnost dijaloga i pomirenja u hrvatskom društvu” u utorak 24. siječnja u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati započeo je 57. teološko-pastoralni tjedan. Trodnevni znanstveni i pastoralni skup organizira Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na skupu sudjeluju zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup Ivan Devčić i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, kao i više hrvatskih biskupa. Također su otvorenju TPT-a nazočili apostolski nuncij u RH nadbiskup Aleksandro D’Errico, predstavnici drugih Crkava i vjerskih zajednica, među kojima i muftija Aziz Hasanović.
Nakon uvodne molitve, kardinal Bozanić u pozdravnom govoru podsjetio je da ekleziologija zajedništva Drugoga vatikanskog koncila pretpostavlja da je “dijalog u životu Crkve bitan. Crkva će uvijek postojati kao dijaloški događaj, jer njezini članovi, svaki svojom ulogom i sposobnošću, slobodno napreduju u vjeri, nadi i ljubavi.” Također je istaknuo kako je za papu Franju dijalog nužno uključen u samu evangelizaciju. “Sveti Otac vidi tri područja dijaloga u kojima današnja Crkva mora biti prisutna da bi promicala puni razvoj ljudskog bića i težila općem dobru, a to su dijalog s državama, dijalog s društvima te dijalog s drugim vjernicima koji ne pripadaju Katoličkoj Crkvi.” Kardinal je naglasio da Crkva naviješta Evanđelje mira, pa je stoga pozvana biti mirotvorna i u skladu sa svojim poslanjem promicati pomirenje. “S kršćanskog gledišta pomirenje i opraštanje jedini je put koji vodi k miru”, upozorio je kardinal. Stavljajući to u kontekst teme ovogodišnjega Teološko-pastoralnog tjedna, kardinal je upitao “Što se danas događa u hrvatskom društvu, kojim promjenama svjedočimo; tko su tvorci tog procesa; kakav je odnos onoga što se događa u narodu i onoga što se nameće u javnosti,; koje je mjesto i kakva uloga naše Crkve u postupku tranzicije koja je u tijeku? Jesmo li kao Crkva proročki svjedoci temeljnih vrijednosti pravednosti, istine i čestitosti, koje su u temelju svake obnove, potičemo li također dijalog, pomirenje i društvenu povezanost kao važne čimbenike za budućnost naroda i društva?”
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić osvrnuo se na temu, te istaknuo kako “nikad nismo imali više sredstava za komuniciranje kao danas, a nikad nismo bili udaljeni toliko kao danas. Ta sredstva komunikacije postali su gospodari, pa smo izgubili osnovni stav komunikacije, upoznavanja, prihvaćanja drugoga i drugačijeg kao osobe. Ovo vrijeme je progutalo osobu i nametnulo neki drugi stil individualizma, gdje se čovjek izgubio kao osoba, a onda je izgubio odgovornost i poštenje. U društvu je nastala podijeljenost, jer se ne traži opće dobro, nego se traži kako nametnuti svoje mišljenje, svoj interes. A znamo, za dijalog su potrebne dvije strane. No, danas se sve više događa monolog, jer ima sve manje sposobnosti slušati, čuti, tražiti razumijevanje, a da bi se došlo do razumijevanja ne smije se izgubiti vlastiti identitet. Zato smatram da je važno kroz teološko-pastoralno razmišljanje iznaći ozdravljenje javnog mijenja u našem hrvatskom narodu”.
Apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D’Errico prenio je pozdrave i blagoslov pape Franje, te se osvrnuo na važnost teme TPT-a. Tema se čini osobito značajna, jer se uklapa među najvažnije aspekte naučavanja pape Franje koji u raznim prigodama nastavlja isticati važnost dijaloga, poštovanja ljudskih prava svakoga pojedinog čovjeka, nastoji uključiti sve u promicanje pomirenja i općeg dobra. Dobro nam je poznato da se izgradnja društva utemeljena na toleranciji i međusobnom poštovanju putem dijaloga i pomirenja ne može ostvariti bez poteškoća. Ipak, u perspektivi pape Franje, temeljno je kršćansko svjedočenje na koje smo pozvani na življenje u kontekstu nove evangelizacije, rekao je nuncij. U tom je kontekstu istaknuo aktualnost teme zbog pastoralnih izazova s kojima se treba suočavati, te izrazio nadu da će promišljanja stručnjaka tijekom TPT-a dati izniman doprinos po tom pitanju.
Izaslanica rektora Zagrebačkog sveučilišta prorektorica Ivana Čuković-Balić istaknula je kako su uvjet jedinstvu svakoga naroda dva pojma kojima se posvećuje ovaj TPT: pomirenje i dijalog. Želimo li tim pojmovima dati autentičnu interpretaciju, ona nužno podrazumijeva denotaciju s kršćanskom etikom. “Tek polazeći od dobra bližnjega koje se mnoštvom osobnih djela umnaža u opće dobro, pomirenje kao cilj i dijalog kao sredstvo da se ona postigne imaju svoj puni smisao”. Naglasila je i kako dijalog kao put prema pomirenju treba biti usmjeren prema budućnosti, ali i prema prošlosti. Iskrenog razgovora prema budućnosti ne može biti bez iskrenog razgovora o prošlosti, jer dijalog o prošlosti i dijalog o budućnosti dva su jednako važna elementa”.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić ukazao je na važnost činjenice da dijalog i pomirenje promovira Katolička Crkva kao institucija koja je stoljećima izgrađivala hrvatski nacionalni i kulturni identitet i bila supstitut hrvatske državnosti. Što se tiče svjetonazorskih podjela u hrvatskom društvu, kazao je da svjetonazori nisu znanstvena i spoznajna kategorija, nego afektivna, no ustvrdio je da te podjele vjerojatno nisu toliko izražene koliko se čini posredstvom medija. “Važan je svaki pomak u dijalogu i razumijevanju drugoga, pri čemu nije važno hoće li se prihvatiti njegovi stavovi”, rekao je akademik Kusić.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić također je ukazao na važnost teme za hrvatsko društvo, riječ je o jednom od najvažnijih društvenih i političkih prioriteta čije nas rješavanje može usmjeriti ka boljitku hrvatske države i iskorištavanju svih njezinih pozitivnih potencijala i kreativnih energija.
Posljednji govornik bio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Pavo Barišić, koji je naglasio kako je tema koju obrađuje TPT važna, jer se odnosi kako na zadaću same Crkve, tako i na pitanja koja se tiču svih građana, a osobito u hrvatskom društvu u kojem je Crkva bitni i sastavni dio. Stoga “ovim svjedočite da je vaše posebno poslanje odgovarati na pitanja i izazove koji se postavljaju ovdje i sada. Time Crkva svjedoči posebnu odgovornost za boljitak i napredak društva u kojemu živi i djeluje, jer dijalog i pomirenje su filozofski i teološki pojmovi koji tvore značajnu crtu u razvoju kako naše zapadne, tako i svih drugih civilizacija”.
Na kraju uvodnoga dijela, v.d. dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Tonči Matulić posvijestio je kako je neophodnost dijaloga i pomirenja u našem hrvatskom kontekstu važna, jer se u tome odražava istina i ljepota naša vjere, “ali i zato jer nam svakodnevno iskustvo potvrđuje nedostatak iskrenoga dijaloga na svim razinama, u svim strukturama, dok su vapaji za pomirenjem sve glasniji i urgentniji ma koliko ih gurali na margine i ušutkivali”. Radosna vijest je pomirenje, stoga zahtjev za pomirenje nije predmet rasprave za nas, nego svjedočanstvo, ono nije ljudsko djelo, nego Božje djelo na koje se pozivamo i upiremo, ono nije ljudska odluka, već Božja, kojom nas Bog u Kristu pomiruje sa sobom i tako nam omogućava da se i mi međusobno i bezuvjetno pomirimo i na taj način lomi snagu neprijateljstvima, dokida moć zlu koje ljude razjedinjuje i međusobno svađa. Zbog toga su naša riječ, naša poruka i naše svjedočanstvo jedino riječ pomirenja i dijaloga, poruka pomirenja i dijaloga, i svjedočanstvo pomirenja i dijaloga, rekao je dr. Matulić.
S otvorenja 57. teološko-pastoralnog tjedna sudionici su uputili poruku papi Franji, u kojoj ističu kako “u svakodnevnom radu s ljudima osjećamo koliko različite napetosti i sukobi plaše i iznutra ranjavaju suvremenog čovjeka te ugrožavaju miran suživot. Riječ je o dramatičnim sukobima koji ozbiljno ugrožavaju mir i našu zajedničku budućnost. Svjedoci smo da se podižu različiti i visoki zidovi između osoba, skupina i naroda, čime se onemogućuju susreti, međusobno upoznavanje, prihvaćanje i poštovanje. S druge pak strane, primjećuju se ustrajni napori pojedinaca i zajednica kojima se nastoji izgrađivati mostove razumijevanja i povjerenja. Sveti Oče, Vi nas često podsjećate da nije lako dijalogizirati, ali je neophodno. Potrebno je njegovati dijalog i pomirenje radi zajedničkog života i izgradnje civilizacije ljubavi. Dijalog je znak poštovanja drugoga, izraz ljubavi i milosrđa. U današnjem razjedinjenom svijetu uistinu je velika potreba za dijalogom u našim obiteljima i školama, u našim društvima i u našoj Crkvi. Dijalog je put pomirenja. Dok okupljeni na ovome trodnevnom znanstveno-pastoralnome skupu nastojimo zajedno promišljati o dijalogu i pomirenju u hrvatskome društvu, Sveti Oče, molimo Vaš apostolski blagoslov za naše napore na ovome području. A mi, u svoje molitve uključujemo Vas i čitavu Crkvu. Svojim Vam pismom izražavamo iskrenu i zahvalnu ljubav Crkve u hrvatskome narodu, koja Vam i ovom prigodom iskazuje svoju vjernost i odanost”, ističe se u pismu koje potpisuje kardinal Bozanić.
Euharistijsko slavlje u sjemenišnoj crkvi Presvetog Srca Isusova u koncelebraciji s kardinalom Bozanićem, predvodio je kardinal Puljić. U homiliji je kardinal Puljić istaknuo važnim probuditi svijest o sebi. U duhu toga je ukazao na dokument Drugoga vatikanskog koncila o liturgiji koji nabraja gdje sve ljudi mogu susresti Isusa. Jedna od tih točaka je i u osobi svećenika. Tako ljudi ne susreću privatnu osobu, nego osobu koja ide u ime Isusa Krista. To je dobro posvijestiti, jer što je čovjek svjesniji svoga identiteta, sposobniji je dijalogizirati, uspostaviti kontakt, rekao je propovjednik, te uputio na misna čitanja koja također govore o vršenju te službe. “Time što vršimo Njegovu volju, postajemo najbliži, kao njegova majka i braća”. „No, trebalo bi i nas prepoznavati po duhovnim djelima, po tome bi nas odmah trebali prepoznati, da zračimo”, rekao je kardinal Puljić.
Podsjetio je i na sveca dana sv. Franju Saleškoga, kojega je Crkva stavila zaštitnikom medija, jer je znao Božju riječ prenositi na komunikativan način. Stoga je iz njegova života izvukao dvije karakteristike, koje trebaju obilježavati i današnje svećenike. Sv. Franjo Saleški je svetac blagosti, a Isus je pozvao “učiti se od mene, jer sam blaga i ponizna srca”. Ljudi očekuju od nas krotkost, blagost, jednostavnost, to je naš identitet, to su duhovni geni po kojima sličimo Isusu Kristu, rekao je kardinal Puljić. Kao drugo ukazao je na žar kojim je svetac prenosio Riječ Božju, te je pozvao prisutne da mole da se ne umore, da im uvijek Božja riječ bude na prvome mjestu.
Euharistijsko slavlje uveličali su studenti Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” KBF-a Sveučilišta u Zagrebu.