Zagreb, (IKA) – Na otvorenju je 57. teološko-pastoralnoga tjedna s temom „Neophodnost dijaloga i pomirenja u hrvatskom društvu” 24. siječnja u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati, u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić osvrnuo se na temu, te istaknuo kako “nikad nismo imali više sredstava za komuniciranje kao danas, a nikad nismo bili udaljeni toliko kao danas. Ta sredstva komunikacije postali su gospodari, pa smo izgubili osnovni stav komunikacije, upoznavanja, prihvaćanja drugoga i drugačijeg kao osobe. Ovo vrijeme je progutalo osobu i nametnulo neki drugi stil individualizma, gdje se čovjek izgubio kao osoba, a onda je izgubio odgovornost i poštenje. U društvu je nastala podijeljenost, jer se ne traži opće dobro, nego se traži kako nametnuti svoje mišljenje, svoj interes. A znamo, za dijalog su potrebne dvije strane. No, danas se sve više događa monolog, jer ima sve manje sposobnosti slušati, čuti, tražiti razumijevanje, a da bi se došlo do razumijevanja ne smije se izgubiti vlastiti identitet. Zato smatram da je važno kroz teološko-pastoralno razmišljanje iznaći ozdravljenje javnog mijenja u našem hrvatskom narodu”.
Apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D’Errico prenio je pozdrave i blagoslov pape Franje, te se osvrnuo na važnost teme TPT-a. Tema se čini osobito značajna, jer se uklapa među najvažnije aspekte naučavanja pape Franje koji u raznim prigodama nastavlja isticati važnost dijaloga, poštovanja ljudskih prava svakoga pojedinog čovjeka, nastoji uključiti sve u promicanje pomirenja i općeg dobra. Dobro nam je poznato da se izgradnja društva utemeljena na toleranciji i međusobnom poštovanju putem dijaloga i pomirenja ne može ostvariti bez poteškoća. Ipak, u perspektivi pape Franje, temeljno je kršćansko svjedočenje na koje smo pozvani na življenje u kontekstu nove evangelizacije, rekao je nuncij. U tom je kontekstu istaknuo aktualnost teme zbog pastoralnih izazova s kojima se treba suočavati, te izrazio nadu da će promišljanja stručnjaka tijekom TPT-a dati izniman doprinos po tom pitanju.
Izaslanica rektora Zagrebačkog sveučilišta prorektorica Ivana Čuković-Balić istaknula je kako su uvjet jedinstvu svakoga naroda dva pojma kojima se posvećuje ovaj TPT: pomirenje i dijalog. Želimo li tim pojmovima dati autentičnu interpretaciju, ona nužno podrazumijeva denotaciju s kršćanskom etikom. “Tek polazeći od dobra bližnjega koje se mnoštvom osobnih djela umnaža u opće dobro, pomirenje kao cilj i dijalog kao sredstvo da se ona postigne imaju svoj puni smisao”. Naglasila je i kako dijalog kao put prema pomirenju treba biti usmjeren prema budućnosti, ali i prema prošlosti. Iskrenog razgovora prema budućnosti ne može biti bez iskrenog razgovora o prošlosti, jer dijalog o prošlosti i dijalog o budućnosti dva su jednako važna elementa”.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić ukazao je na važnost činjenice da dijalog i pomirenje promovira Katolička Crkva kao institucija koja je stoljećima izgrađivala hrvatski nacionalni i kulturni identitet i bila supstitut hrvatske državnosti. Što se tiče svjetonazorskih podjela u hrvatskom društvu, kazao je da svjetonazori nisu znanstvena i spoznajna kategorija, nego afektivna, no ustvrdio je da te podjele vjerojatno nisu toliko izražene koliko se čini posredstvom medija. “Važan je svaki pomak u dijalogu i razumijevanju drugoga, pri čemu nije važno hoće li se prihvatiti njegovi stavovi”, rekao je akademik Kusić.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić također je ukazao na važnost teme za hrvatsko društvo, riječ je o jednom od najvažnijih društvenih i političkih prioriteta čije nas rješavanje može usmjeriti ka boljitku hrvatske države i iskorištavanju svih njezinih pozitivnih potencijala i kreativnih energija.
Posljednji govornik bio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Pavo Barišić, koji je naglasio kako je tema koju obrađuje TPT važna, jer se odnosi kako na zadaću same Crkve, tako i na pitanja koja se tiču svih građana, a osobito u hrvatskom društvu u kojem je Crkva bitni i sastavni dio. Stoga “ovim svjedočite da je vaše posebno poslanje odgovarati na pitanja i izazove koji se postavljaju ovdje i sada. Time Crkva svjedoči posebnu odgovornost za boljitak i napredak društva u kojemu živi i djeluje, jer dijalog i pomirenje su filozofski i teološki pojmovi koji tvore značajnu crtu u razvoju kako naše zapadne, tako i svih drugih civilizacija”.

Na kraju uvodnoga dijela, v.d. dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Tonči Matulić posvijestio je kako je neophodnost dijaloga i pomirenja u našem hrvatskom kontekstu važna, jer se u tome odražava istina i ljepota naša vjere, “ali i zato jer nam svakodnevno iskustvo potvrđuje nedostatak iskrenoga dijaloga na svim razinama, u svim strukturama, dok su vapaji za pomirenjem sve glasniji i urgentniji ma koliko ih gurali na margine i ušutkivali”. Radosna vijest je pomirenje, stoga zahtjev za pomirenje nije predmet rasprave za nas, nego svjedočanstvo, ono nije ljudsko djelo, nego Božje djelo na koje se pozivamo i upiremo, ono nije ljudska odluka, već Božja kojom Bog u Kristu nas pomiruje sam sobom i tako nam omogućava da se i mi međusobno i bezuvjetno pomirimo i na taj način lomi snagu neprijateljstvima, dokida moć zlu koje ljude razjedinjuje i međusobno svađa. Zbog toga su naša riječ, naša poruka i naše svjedočanstvo jedino riječ pomirenja i dijaloga, poruka pomirenja i dijaloga, i svjedočanstvo pomirenja i dijaloga, rekao je dr. Matulić.
S otvorenja 57. teološko-pastoralnog tjedna sudionici su uputili poruku papi Franji.