Istina je prava novost.

Stručni skup "Vjeronauk u srednjoj školi"

Priopćenje za javnost Nacionalnoga katehetskog ureda HBK

U organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije i Ministarstva prosvjete i športa – Zavoda za unapređenje školstva održan je u Velikoj dvorani “Školske knjige” u Zagrebu 9. i 10. travnja 1999. Stručni skup: Vjeronauk u srednjoj školi. Na skupu je sudjelovalo oko 170 srednjoškolskih vjeroučitelja iz svih krajeva Republike Hrvatske.
Nakon pozdravnih riječi, u ime nadbiskupa domaćina, pomoćnog biskupa dr. Vlade Košića, predstojnika Nacionalnoga katehetskog ureda mons. dr. Milana Šimunovića, u ime Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske prof. Nevenke Lončarić-Jelačić, savjetnice u Zavodu za unapređenje školstva te direktora “Školske knjige”, kao domaćina, dr. Dragomira Mađerića u rad skupa uveo je dr. Rudi Paloš, viši savjetnik Nacionalnog katehetskog ureda za srednjoškolski vjeronauk. Program je započeo “okruglim stolom” o stanju srednjoškolskog vjeronauka u Hrvatskoj, na kojem su izvješća podnijeli predstojnici odnosno zamjenici biskupijskih katehetskih ureda, uz moderiranje dr. Milana Šimunovića.
Programska izlaganja iznijeli su: mr. Anton Peranić o “Razmišljanjima i smjernicama nakon Samoborskog kolokvija o pastoralu mladih”, dr. Rudi Paloš o “Aktualnom stanju i perspektivama na temelju rezultata ankete među srednjoškolskim vjeroučiteljima” te prof. Mirjana Vučica o “Mogućnostima i poteškoćama ostvarenja aktualnog plana i programa”.
Praktični rad odvijao se u osam radnih skupina u prostorijama Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti. Drugoga dana održavanja Skupa, na temelju izvješća o radu po skupinama, moderator skupa dr. Rudi Paloš progovorio je o “O kontinuitetu i mogućim pravcima razvoja i obnove srednjoškolskog vjeronauka”.
Sudjelovanje na Skupu bilo je vrlo aktivno što se posebno pokazalo u raspravama, u kojima je konstruktivno sudjelovalo više od polovice sudionika.
Pozdravne telegrame skupu uputili su nadbiskup zadarski u miru mons. Marijan Oblak, šibenski biskup mons. Ante Ivas, hvarski biskup mons. Slobodan Štambuk, krčki biskup mons. Valter Župan, porečko-pulski biskup mons. Ivan Milovan, a u drugom dijelu skupa sudjelovao je i obratio se sudionicima predsjednik Vijeća za katehizaciju mons. Marin Srakić, đakovački biskup.
Poruka sa skupa mogla bi se oblikovati u nekoliko zaključaka:
1. Velika vrijednost ovog skupa došla je do izražaja u otvorenom iznošenju najvažnijih pitanja i problema vjeroučitelja iz prakse. Na temelju izvješća iz svih biskupijskih katehetskih ureda kao i rasprave na Skupu, a osobito na temelju rada u skupinama došlo se do uvida u položaj i aktualne probleme vjeronauka u školi i vjeroučitelja.
2. I ovom je prilikom došla do izražaja potreba sustavnijeg profiliranja kako profesionalnog tako i vjerničkog identiteta vjeroučitelja.
3. Ako je riječ o srednjoškolskom vjeroučitelju svećeniku, naglašeno je da mu vjeroučiteljska služba nikako ne bi smjela biti sporedna dužnost, pogotovo ako je zaposlen na puno radno vrijeme.
4. Ponovno je uočena potreba veće koordinacije i informiranosti vjeroučitelja o svim pitanjima njihovog statusa, zaposlenja, satnice itd. što pokazuje da je potrebna veća protočnost informacija i konzultacije u okviru pojedinih biskupijskih katehetskih ureda. U tom smislu pozdravljena je i inicijativa “Katehetskog glasnika” Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije.
5. Na temelju ankete, koju je među srednjoškolskim vjeroučiteljima početkom ove školske godine proveo Katehetski salezijanski centar, uočena je, uz ostalo, činjenica da se u nekim slučajevima upotrebljiva i literatura koja po svojoj naravi nije primjerena za školski vjeronauk i nije u skladu s propisanim nastavnim Planom i programom.
6. Školski vjeronauk dio je cjelovitog odgoja u vjeri, ali ne i jedini oblik vjerničkog odgoja mladih. To znači da je potrebno povezivanje i veća međusobna podrška svih odgojnih mjesta i čimbenika, tj. obitelji, župe, škole i crkvenih pokreta. U protivnom, vjeronauk u školi neće imati očekivanih učinaka.
7. U svezi s doradbom odnosno izradbom novog Plana i programa treba voditi računa o činjenici da sve srednje škole nisu jednake, kako po trajanju (3 do 4 godine) tako i po usmjerenju (gimnazije i strukovne). U tom smislu potreban je diferencirani Plan i program, o čemu će trebati voditi računa u stvaranju novog Plana i programa odnosno udžbenika.
8. S obzirom na pitanje jednog ili dva sata vjeronauka potrebno je naglasiti da je prema Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije (29. siječnja 1999) jasno da se vjeronauk u srednjoj školi održava dva sata tjedno. Međutim, prijelaz od jednog na dva sata ne može se svugdje ostvariti dok ne budemo imali dovoljan broj kvalitetnih vjeroučitelja i dok se ne rastereti cjelokupna učenička satnica.
9. U izvođenju programa potreban je stvaralački pristup odnosno sloboda u njegovom praktičnom ostvarivanju, bilo što se tiče izbora sadržava, metodičkih pristupa, osnovne literature i neophodnog prilagođavanja potrebama vjeroučenika. Ipak treba reći da se ne može razumjeti sloboda prema kojoj netko radi što mu se svidi, ne poštujući ni službeni Plan i program ni postojeće vjeronaučne udžbenike. Nužno je rasti u osjećaju eklezijalnosti tj. raditi u zajedništvu s Crkvom i u svijesti odgovornosti prema javnoj školi. To uz ostalo znači da treba voditi računa o tome da je Plan i program odobrila Hrvatska biskupska konferencija i da ga je verificiralo Ministarstvo prosvjete i športa, te je kao takav obvezatno polazište i osnova za izvođenje nastave vjeronauka.
10. S obzirom na daljnji tijek rada na Planu i programu predloženo je da se pod vodstvom višeg savjetnika za vjeronauk i voditelja projekta plana i programa vjeronauka u srednjoj školi dr. Rudija Paloša oformi šira ekipa suradnika, što je i učinjeno na ovom skupu. Ekipa će se uskoro sastati, analizirati sve prijedloge s ovog skupa kako bi se eventualno već na Katehetskoj ljetnoj školi iznio novi nacrt Plana i programa. Perspektivnost predloženog procesa zajamčena je i izrazito naglašenom više nego dobrom voljom za suradnju prisutnih sudionika.
11. Sve izneseno ukazuje na potrebu što solidnijeg usavršavanja vjeroučitelja, tim više što će se uskoro u pripravničkoj godini provoditi i stručni ispiti pred posebnom mješovitom komisijom školskih i crkvenih stručnjaka. Naglašena je potreba stimuliranja vjeroučitelja za napredovanje u službama mentora i savjetnika, tj. stručno-pedagoškog nadzornika. O tome će uskoro izići Pravilnik, koji upravo izrađuje mješovito povjerenstvo Ministarstva prosvjete i športa i Nacionaloga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije.

U Zagrebu, 11. travnja 1998.

Dr. Milan Šimunović, predstojnik
Dr. Rudi Paloš, viši savjetnik za srednju školu