Rim, (IKA) – Po tradiciji, na kraju misnoga slavlja jesenskog susreta hrvatskih rimskih studenata i proslave spomendana sv. Nikole Tavelića, u Hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima u Rimu predstavljen je Hrvatski rimski adresar za akademsku godinu 2016./2017. Adresar je predstavio član Zavoda don Franjo Frankopan Velić, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije. Adresar je grafički oblikovao član Zavoda vlč. Tomislav Hačko, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, a u pripremi su sudjelovali još i vicerektor Marko Đurin, s. Ksenija Parag, te pitomci Zavoda: Miodrag Brkan, Siniša Jozić, Tomislav Kutleša, Zvonimir Mikulić, Matej Petrić i Ivan Popić. Svojim prilogom u troškovima tiskanja adresara i ove godine sudjelovala je obitelj Mršić-Mazzetta.
Taj adresar ima svoju tradiciju koja seže u 1974. godinu, kada je prvi put ugledao svjetlo dana. Tada je bio napisan strojopisom na četiri stranice na kojima su bila imena osamdesetorice studenata. Od tada, Zavod sv. Jeronima svake godine izdaje Hrvatski rimski adresar koji želi biti sredstvo međusobnog povezivanja hrvatske zajednice u Rimu i Italiji (poglavito akademske), kao i s Crkvom i njenim institucijama u domovini.
Grafičko oblikovanje Adresara od 96 stranica resi svježina, preglednost, precizna sustavnost, po uzoru na rimsku vrlinu slaganja i promocije misli concinnitas et sobrietas.
Svaki adresar ili imenik, pa tako i ovaj, uzima se u ruke s početnim motivom traženja nekoga ili nečega. Tom mišlju prožeta je uvodna riječ, odnosno predgovor preč. Bože Radoša, rektora Zavoda, koji je i odgovoran za izdavanje Adresara. Motiv traženja rektor Radoš analogno povezuje s učenicima koji traže Gospodina i njegovo boravište, njegov stan, njegov dom i broj. Gesta traženja rezultira i gestom odgovora: Dođite i vidjet ćete, kojom progovara i naslovnica Adresara s fotografijom pročelja zavodske crkve sv. Jeronima, u nakani da ta vrata kuće s naslovnice budu uvijek otvorena za svakoga i da je svatko doživi svojom.
Nakon Predgovora i popisa kratica, Adresar donosi podatke hrvatskih studenata, sveučilišta na kojima studiraju, te specijalizaciju koju studiraju. U prvome dijelu su osobne kontakte svećenika, redovnika i bogoslova na studiju u Rimu i Italiji, te adrese zavoda, instituta, novicijata i zajednica u kojima su smješteni.
Slijedi popis hrvatskih studenata laika u Rimu – njih 17, koji najvećim dijelom studiraju na Papinskim sveučilištima. Adresar nadalje donosi imena, službe i podatke svećenika i redovnika na službi u Rimu i Italiji. Među njima rektori zavoda, profesori, ispovjednici, generalni definitori, gvardijani, urednici, umirovljenici i drugi – svi poredani abecednim redom. Značajan dio Hrvatskoga rimskog adresara donosi kontakte redovnica na službi i studiju u Rimu, adrese njihovih zajednica, te njihove službe.
Nakon toga Adresar donosi podatke o Diplomatskim predstavništvima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i u Italiji nakon čega slijede podaci crkvenih institucija u Hrvata. U toj su rubrici kontakti Apostolskih nuncijatura u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Hrvatske biskupske konferencije i svih nadbiskupija i biskupija s njihovim biskupima, pomoćnim i umirovljenim biskupima, sve biskupije u Bosni i Hercegovini te biskupije Bar, Kotor, Srijemska Mitrovica i Subotica.
U Adresaru su i popis i kontakte Bogoslovnih sjemeništa i Malih sjemeništa u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, te u Subotici. Rubrika Crkva u Hrvata završava adresama crkvenih učilišta, Katoličkih osnovnih i srednjih škola i kolegija, uredništava filozofsko-teoloških časopisa, katoličkih novina, listova i revija, te katoličkih informativnih službi i religijskih programa.
Hrvatski rimski adresar obiluje i kontakt-podacima hrvatskih ustanova i udruga u Italiji, korisnim telefonskim brojevima i e-adresama koje mogu poslužiti za vrijeme boravka u Rimu.
Na posljednjim stranicama Adresara, prije preglednog abecednog kazala osobnih imena, nalazi se i raspored misa u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima, te raspored ispovijedanja na hrvatskome jeziku u bazilici Sv. Petra u Vatikanu.