Zagreb, (IKA) – Predavanjima “Vjeronauk u školi kao dio cjelovitoga odgoja u vjeri” i predstavljanjem radnoga dokumenta “Da vaša radost bude potpuna (1v 15,11). Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima” Hrvatske biskupske konferencije završen je 14. listopada simpozij u povodu 25 godina vjerskoga odgoja i vjeronauka u školi. Simpozij “Katolički vjeronauk u školi 1991. – 2016.” organizirao je Nacionalni katehetski ured HBK i Agencija za odgoj i obrazovanje MZOS u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Predavanje “Vjeronauk u školi kao ‘res mixta’ Hrvatske biskupske konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje” održala je viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Sabina Marunčić. Na početku je istaknula kako je vjeronauk u školi u nadležnosti dviju institucija, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Nacionalnoga katehetskoga ureda. Ukazala je, pritom, na suradnju školskih i crkvenih vlasti, ustvrdivši kako je kroz 25 proteklih godina oko školskoga vjeronauka ostvarena kontinuirana suradnja tih dviju institucija. Govoreći o radu viših savjetnika za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje istaknula je da se njihova zadaća ostvaruje kroz pružanje stručno-savjetodavne pomoći, u organiziranju i provođenju stručnih ispita, zatim u provođenju postupka napredovanja vjeroučitelja u zvanje mentora i savjetnika te organiziranju i provođenju vjeronaučnoga natjecanja. Pojasnila je kako je svrha stručno-savjetodavnoga rada unaprijeđenje kvalitete vjeronaučne nastave i rada s učenicima. Potrebno je razvijati instrumente kvalitete nastave vjeronauka. Ti instrumenti još uvijek nisu prisutni ni u nastavi ostalih predmeta, upozorila je prof. Marunčić, ustvrdivši da bez njih nije moguće unaprijeđivati kvalitetu rada. Potaknula je vjeroučitelje mentore i savjetnike na kvalitetnu suradnju u radu s vjeroučiteljima pripravnicima, posebno kroz pokazivanje oglednih primjera rada.
Dr. Valentina Mandarić iz Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije pozvala je nadležno Ministarstvo na preispitivanje odnosa i pristupa prema školskom vjeronauku. Podsjetila je kako nema cjelovitoga razvoja osobe ako se zanemari vjerski odgoj. Ukazala je na posebnu ulogu katehetskih ureda u praćenju vjeronauka u školi na području mjesnih Crkvi. Istaknula je pritom i vrlo dobru suradnju s ravnateljima na području Zagrebačke nadbiskupije. Upoznala je sudionike simpozija da Hrvatska biskupska konferencija priprema pravilnik kojim bi se detaljnije definiralo pitanje dobijanja i oduzimanja mandata za izvođenje nastave vjeronauka. Isto tako upozorila je i na određene poteškoće oko tumačenja statusa vjeronauka u školskim ustanovama. Tako je istaknula kako se u nekim školama vjeronauk i nadalje stavlja u suprotnu smjenu ili među ostale izborne predmete. Vjeronauk kao izborni obvezni predmet spada u obveznu satnicu. Nastava vjeronauka mora se odvijati pod istim uvjetima pod kojima i nastava iz ostalih obveznih predmeta, poručila je, uz ostalo, dr. Mandarić.
Vjeroučitelj Đakovačko-osječke nadbiskupije prof. Ivica Živković u izlaganju “Vjeronauk u školi iz perspektive vjeroučitelja” poručio je kako se o vjeronauku ne treba govoriti samo iz perspektive ugovora koji reguliraju njegov status u školi, nego prije svega iz svijesti da je vjeronauk u službi škole, osobito mladih. Vjeroučitelj je svjedok koji prenosi ono što je iskusio. Biti svjedok nije moguće bez dubokoga i autentičnoga iskustva vjere. Da bi vjeroučitelj mogao biti svjedok mora biti u dosluhu s Kristom. Dajući istinsko svjedočanstvo vjere vjeroučitelj je pozvan odgajati u suvremenoj školi koja sve manje odgaja. Vjeronauk i vjeroučitelj pozvani su u problemima prepoznati izazov i priliku. Mladima je potrebno osvjetliti temeljne vrijednosti, poručio je prof. Živković.
Dr. Antun Tamarut s Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavio je, zatim, radni dokument Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju “Da vaša radost bude potpuna (1v 15,11). Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima”. Riječ je o dokumentu čiji je predgovor napisao predsjednik toga Vijeća đakovačko-osječki nadbiskup dr. Đuro Hranić. Cilj radnoga dokumenta je sagledati sveukupno katehetsko djelovanje Crkve kao jedinstvenu cjelinu. U njemu se podsjeća na prijeđeni evangelizacijsko-katehetski put i poziva na hrabrost u ostvarenju misijskoga zanosa Crkve te novoga susreta čovjeka s Bogom i ljudi međusobno. U dokumentu se govori i o ulozi katehete i vjeroučitelja, te naglašava njihovo timsko djelovanje na svim područjima, istaknuo je dr. Tamarut. Poručio je da je župa najznačajnije mjesto oblikovanja kršćanskoga zajedništva u kojoj kršćani postaju svjesni da su članovi crkvene zajednice. Zaključio je da radni dokument pruža snažnu građu za javnu i stručnu raspravu.
Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju mons. Hranić u osvrtu na radni dokument pozvao je svećenike i vjeroučitelje da ga prouče te iznesu svoje prijedloge i pastoralne smjernice uoči njegova konačnoga donošenja. Podsjetio je kako dokument nije doktrinalni rad nego pastoralni te potaknuo vjeroučitelje na promišljanje o tom dokumentu. Preporučio im je da na županijskim stručnim skupovima raspravljaju o tom dokumentu s ostalim vjeroučiteljima te pošalju svoje primjedbe i prijedloge koji će zatim biti objedinjeni.
Na kraju simpozija nadbiskup Hranić čestitao je vjeroučiteljima obljetnicu školskoga vjeronauka. Zaželio je, pritom, da 25 godina vjeronauka u školi pridonese zdravoj samosvijesti i zdravom ponosu. Zahvalio je organizatorima na svečanoj akademiji održanoj u zagrebačkomu Hrvatskom narodnom kazalištu i upriličenom simpoziju. Posebne zahvale upućene su pročelniku NKU HBK dr. Ivici Pažinu kojemu je mons. Hranić zahvalio i na organizaciji brojnih katehetskih škola za vjeroučitelje.