Teheran, (IKA) – Veleposlanstvo Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj u suradnji s Mešihatom Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj organiziralo je službeni posjet međuvjerske delegacije iz Hrvatske Islamskoj Republici Iran od 3. do 7. listopada. Posjet je zamišljen kao nastavak i, na religijskom planu, produbljenje diplomatskog posjeta predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović s hrvatskim gospodarstvenicima Iranu u svibnju ove godine. Cilj posjeta bio je upoznati vjerske prilike u Iranu te podijeliti međusobna iskustva s položajem i pravama vjerskih manjina u objema zemljama. Međuvjersku delegaciju iz Hrvatske predvodio je muftija dr. Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice, uz pratnju šefa njegova kabineta mr. Nermina Botonjića. Katoličku Crkvu predstavljali su mons mr. Enco Rodinis, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije i ravnatelj Informativne katoličke agencije te dr. Tomislav Kovač, docent na Katedri fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član Vijeća za ekumenizam i dijalog HBK; uime Srpske pravoslavne Crkve bili su arhimandrit mr. Danilo Ljubomir Ljubotina, duhovnik Preobraženjskog hrama u Zagrebu, i protosinđel Venijamin Kovačić; protestantske Crkve predstavljao je pastor dr. Dragutin Matak, izvanredni profesor na Adventističkom teološkom fakultetu u Maruševcu i tajnik Udruge za vjersku slobodu. Delegaciju su pratili mr. Augustin Bašić, urednik Religijskog programa HRT-a, i trojica snimatelja. Predstavnici židovskih zajednica morali su odustati od putovanja zbog predstojećih blagdana.
Delegacija je najprije odsjela u Qomu, duhovnoj prijestolnici šijitskog islama, gdje je posjetila značajne vjerske predstavnike i institucije. Posjećena je Knjižnica ajatolah Marši Nadžafi, koja posjeduje jednu od najbogatijih zbirki srednjovjekovnih manuskripata na Bliskom istoku. Organizirani su zatim okrugli stolovi u Središnjoj bogoslovskoj upravi, najvećem šijitskom vjerskom učilištu na svijetu, i na Učilištu religija i denominacija. Upriličen je, također, susret s ajatolahom Sejedom Džavadom Šahrestanijem, predstavnikom ajatolaha Alije Sistanija, vrhovnog poglavara iračkih šijita.
Ostala tri dana delegacija je provela u Teheranu, velebnoj metropoli Irana koja ima 16 milijuna stanovnika. Ondje je najprije posjetila najvažniju kulturnu ustanovu u Iranu, Organizaciju za islamsku kulturu i odnose i njezinog predsjednika dr. Abuzara Ibrahima Turkamana. Na tom mjestu organiziran je veliki okrugli stol s različitim muslimanskim i drugim vjerskim i društvenim službenicima Irana, uključujući ajatolaha Muhameda Alija Taskhirija. Tom skupu nazočio je i veleposlanik RH u Iranu Stribor Kikerec. Drugi dan u Teheranu omogućena su dva posjeta najvišim vjerskim i političkim instancama. Upriličen je tako posjet ajatolahu Akbaru Hašemiji Rafsandžaniju, bivšem predsjedniku Islamske Republike Iran, danas predsjedniku Vijeća probitačnosti i jednoj od najutjecajnijih političkih ličnosti u Iranu. Uslijedio je ručak s hudžet-l-islamom Alijem Younesijem, posebnim zamjenikom predsjednika Ureda za etničke poslove, važnim segmetom u iranskoj vladi, nakon čega je organiziran još jedan okrugli stol s predstavnicima najvažnijih vjerskih i etničkih zajednica u Iranu. Delegacija je također posjetila Nacionalnu knjižnicu i arhiv IR Iran, koja spada među deset najvećih knjižnica na svijetu. Posljednji dan svoga boravka, delegaciji je pružena posebna čast susresti se s hudžet-l-islamom Hasanom Homeinijem, unukom vrhovnog vođe Islamske revolucije ajatolaha Ruhole Homeinija i izglednim kandidatom za budućega vrhovnog vođu šijitskih muslimana. Tom prilikom omogućen je i posjet velebnom mauzoleju posvećenom ajatolahu Homeiniju. Na kraju je delegacija posjetila sjedište Armenske apostolske Crkve u Teheranu i susrela se s njezinom nadbiskupom Sebouhom Sarkissianom. Međuvjersku delegaciju iz Hrvatske cijelo vrijeme je pratio dr. Mohammed Mahdi Taskhiri, glavni ravnatelj Međunarodnog centra za međureligijski dijalog u Teheranu.
U sklopu različitih susreta i okruglih stolova, domaćini i članovi delegacije iz Hrvatske ukratko bi predstavljali svoje vjerske zajednice i svoje viđenje međureligijskog dijaloga. Osobito je pohvaljen pravni status i društveni položaj muslimana u RH te je predloženo da se i u islamskom svijetu pridaje više prava manjinskim vjerskim i etničkim zajednicama. Više puta je naglašeno da religije moraju biti čimbenici mira u svijetu i zajedno promicati općeljudske i etičke vrijednosti. Isto tako, upozoreno je na porive fundamentalizma i političke instrumentalizacije religije, a šijitski predstavnici vrlo su jasno osudili nasilje i terorizam koji pojedinci čine zlorabeći islamsku religiju. Istaknuti su također brojni suvremeni izazovi na koje moraju odgovoriti vjernici svih religija, kao što su porast siromaštva u svijetu i nejednakosti među narodima, ekološka i trenutačna izbjeglička kriza. Svi su se susreti odvijali u srdačnom dijaloškom ozračju i u međusobnom poštovanju.

IR Iran ima 80 milijuna stanovnika i jedna je od vodećih zemalja muslimanskog svijeta. Nakon revolucije koju je godine 1979. predvodio ajatolah Ruholah Homeini, Iran postaje prva “islamska” Republika i šijitski islam joj je službena religija. Danas je Iran višeetnička i višekonfesionalna država: 60% stanovnika su Perzijci, ostale etničke skupine čine Azeri, Kurdi turkofoni, Beludži i drugi; 89% stanovništva su šijiti, 10% suniti, 1% nemuslimani. Ustav IR Iran službeno priznaje tri monoteističke religije kao manjinske vjerske zajednice: kršćanstvo (oko 300.000 vjernika), židovstvo (oko 30.000 vjernika) i zoroastrijanizam (oko 45.000 vjernika). Te tri religije imaju svoje zastupnike u iranskom parlamentu. Ostale značajnije, ali nepriznate vjerske zajednice čine bahai (oko 300.000 pristaša) i hinduisti (oko 70.000). Većina kršćana Irana pripada istočnim Crkvama, među kojima su najvažnije Armenska apostolska Crkva (oko 150.000) i Asirska Crkva (oko 90.000 vjernika). Ostale kršćanske zajednice čine različite protestantske denominacije (prezbiterijanci, baptisti, pentekostalci, adventisti i dr.) i oko 2000 rimokatolika.
Unatoč dugogodišnjoj nametnutoj međunarodnoj političkoj izolaciji IR Iran danas doživljava gospodarski procvat i postaje muslimanska zemlja sa sve većim svjetskim utjecajem te je nezaobilazan partner u rješavanju vojnih sukoba na Bliskom istoku.

Za organizaciju posjeta zaslužan je veleposlanik IR Iran u RH Mohammad Reza Sadegh, koji je osobno otpratio i dočekao delegaciju u zagrebačkoj zračnoj luci. Tom prigodom je izrazio želju da taj povijesni posjet međuvjerske delegacije iz Hrvatske IR Iran bude početak dugog prijateljstva između dviju zemalja koje će poslužiti daljnjem unaprijeđivanju iransko-hrvatskih odnosa, kako na političkom i gospodarskom, tako i na kulturnom, znanstvenom i duhovnom planu.