"Domovinski rat – mogućnosti znanstvenog prikaza"
Zagreb (IKA )
U drugoj sjednici znanstvenoga skupa u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu "Perspektiva javne komunikacije u ratnim okolnostima" bilo je riječi i o izvještavanju katoličkoga tiska o Domovinskome ratu
Zagreb, (IKA) – Znanstveni skup “Domovinski rat – mogućnosti znanstvenog prikaza” u organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održava se 10. i 11. listopada u Znanstveno-sveučilišnom kampusu Borongaj. Suorganizatori skupa su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, te Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.
Nakon uvodnoga izlaganja predsjednika Organizacijskog odbora skupa akademika Ivice Kostovića “Znanstvenici-dragovoljci u rješavanju humanitarne krize i ratnom sanitetu tijekom Domovinskog rata”, održana je sjednica o historiografiji i Domovinskome ratu. U drugoj sjednici “Perspektiva javne komunikacije u ratnim okolnostima” dr. Danijel Labaš (Hrvatski studiji) govorio je o “Domovinskome ratu i agresiji medijskim lažima: Slučaj Vukovar očima stranaca” te se posebno osvrnuo na pisanje talijanskih medija o Vukovaru. Dr. Blanka Jergović (Hrvatska radiotelevizija) govorila je o utjecaju političkih promjena i Domovinskog rata na hrvatske medije, a dr. Viktorija Car (Fakultet političkih znanosti) o televizijski konstruiranim mitovima o hrvatskim braniteljima. Dr. Jelena Jurišić predstavila je izvještavanje ruskoga tiska o početku Domovinskog rata u Hrvatskoj. O načinu kako je katolički tisak pratio početak Domovinskoga rata govorila je dr. Suzana Peran, glavna urednica Informativne katoličke agencije, osvrnuvši se na izvještavanje biltena AKSA – Aktualnosti kršćanske sadašnjosti, tjednika Glas Koncila i obiteljske revije Kana, te djelovanje Hrvatskoga društva katoličkih novinara. Predavačica je istaknula važnu ulogu katoličkoga tiska u širenju istine o agresiji na Hrvatsku te u boljem povezivanju hrvatskoga iseljeništva s Domovinom na karitativnom djelovanju. Glas Koncila i Kana iz broja u broj bilježe stradanja ljudi, raseljavanje župa i uništavanje crkvenih objekata, te donose razgovore i svjedočenja vjernika, svećenika, redovnika i redovnica o stradanjima koja su prošli, stoga su, smatra predavačica, nezaobilazan izvor za sve one koji žele proučavati povijest Domovinskoga rata i crkveno djelovanje za vrijeme agresije na Hrvatsku. Posebna se pozornost u oba glasila posvećuje karitativnom djelovanju Crkve na području zbrinjavanja prognanika, te duhovnoj skrbi za prognanike i vojnike. Redovito se izvještava o mirovnim inicijativama, molitvama, potpori koja je stizala iz Crkve u svijetu, prate se izjave kardinala Franje Kuharića i ostalih biskupa, te se posebna pozornost posvećuje djelovanju pape Ivana Pavla II. i Svete Stolice za priznanje Republike Hrvatske i okončanje agresije. U Glasu Koncila i Kani s teološkoga stajališta se promišlja rat te se, između ostaloga, piše o pravednome i nepravednom ratu, pitanju ubojstva nedužnih, mogu li postojati sveti topovi, zašto ne smije kršćanin mrziti, značenju mirotvorstva u ratnim uvjetima, idu li krunica i puška zajedno te duhovnosti u ratnim uvjetima. Peran se osvrnula i na polemike o izjavama visokih dužnosnika Srpske pravoslavne Crkve te istaknula brojne izjave hrvatskih biskupa u kojima se tumači da se ne radi o vjerskome sukobu nego o agresiji. Osvrnula se i na djelovanje Hrvatskoga društva katoličkih novinara, koje je kao član Međunarodne udruge katoličkoga tiska (UCIP) iz Ženeve, pridonijelo širenju istine o ratu u Hrvatskoj te donošenju dokumenta UCIP-a o “Odgovornosti novinara u ratu”.
Drugoga dana skupa održavaju se sjednice na temu: “Psihijatrijska skrb za hrvatske branitelje u proteklih 25 godina: organizacija, procjena i liječenje”, “Psihološki pristupi povećanju kvalitete života hrvatskih branitelja i članova zajednice u proteklih 25 godina”, “Domovinski rat i društveni procesi” te “Odjeci Domovinskoga rata u književnosti, filmu i arhivistici”.
U sklopu znanstvenoga skupa održana je projekcija dokumentarnog filma HRT-a “Hrvatska ratna mornarica 25” a otvorit će se i izložba “Ratna fotografija” autora Zlatka Kallea u Knjižnici Hrvatskih studija.