Zagreb, (IKA) – Izložba „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.” otvorena je u utorak 5. lipnja u Arheološkom muzeju u Zagrebu, u spomen na 28 godina provođenja istoimene muzejsko-edukativne akcije tijekom koje su njeni idejni začetnici: Zoran Gregl, Nenad Jandrić i Željko Kovačić, obilježili dvanaest lokacija u gradu Zagrebu na mjestima gdje su pronađeni značajni predmeti iz područja paleontologije, prapovijesti i kasnije antike te podsjećaju građane i posjetitelje grada na tragove vremena u prošlosti i davnu prošlost hrvatske metropole.
Sve okupljene je, kao domaćin, pozdravio ravnatelj Arheološkog muzeja Sanjin Mihelić, a nazočnima su se uime Hrvatskog prirodoslovnog muzeja obratile ravnateljica Tatjana Vlahović i Hrvatskog fotosaveza Mirjana Pešec, te voditelj Odsjeka za muzejsku, likovnu i knjižničnu djelatnost Gradskog ureda za kulturu Veljko Mihalić.
Začetnici projekta Nenad Jandrić i Željko Kovačić prisjetili su se početaka djelovanja te neformalne skupine koja je, potaknuta djelovanjem sada pokojnog Zorana Gregla od 1990. godine, započela svoje promišljanje o potrebi isticanja i obilježavanja mjesta koja su važna u prošlosti Zagreba, koji nema višetisućljetni kontinuitet naseljenog mjesta, ali ima tragove života. Koncept obilježavanja je takav da se izradi prilagođena kopija predmeta pronađenog na određenom mjestu, koji se čuva u muzeju, i postavlja se na mjesto gdje je pronađen, uz kratko tumačenje i smještanje u kalendar prošlosti. Podsjetili su na početnu snagu inicijative kada su ratne 1992. godine bila postavljena četiri takva spomenika a da u zadnje vrijeme projekti stoje zapriječeni dobivanjem suglasnosti mjerodavnih gradskih institucija.
Istaknuli su da su izložbu posvetili pokojnom Zoranu Greglu, čiji je tekst o kratkoj povijesti postavljanja spomenika objavljen u katalogu izložbe. „Tako je napravljena svojevrsna inverzija tj. umjesto da posjetilac odlazi u muzej gdje u vitrini može vidjeti eksponat, vjerna kopija tog predmeta čeka ga u svakodnevnom životu – na ulici, u izlogu ili kazalištu”, napisao je Gregl, opisavši ukratko obilježavanje dvanaest lokacija u gradu Zagrebu: Kerestinec– nadgrobni spomenik Poncija; Petrinjska ulica – mramorna glava Rimljanina; Frankopanska ulica – kost kuka mamuta; Stenjevec – župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – ploča sa zapisom koja obilježava rimsko naselje iz 1. – 2. stoljeća te kasnije starohrvatsko groblje iz 11. – 13. stoljeća; križanje Savske i Vukovarske ulice – ploča s reljefom keramičkog vrča s dvije ručke kao podsjetnik na dva antička paljevinska groba datirana u 1.- 2. stoljeće; Banjačićeva ulica – brončani kipić boga Jupitera; Kaptol/Domitrovićeva kula – rimski nadgrobni spomenik Akonije Salvije, koji je otkrio zagrebački pomoćni biskup Đuro Kokša; Gornji Bukovec – ulomak kruništa stele rimskodobnoga nadgrobnog spomenika; Podsused – kostur kita; Mirogojska cesta – ranokršćanska uljanica u obliku janjeta s Kristovim monogramom; Park Ribnjak – rimski nadgrobni spomenik Lucija Egnatuleja Florentina; Trg bana Josipa Jelačića – novac rimskog cara Dioklecijana.
Ta retrospektivna izložba sada na jednom mjestu prikazuje za svaku pojedinu lokaciju zaokruženu priču o pronalasku artefakta, postavljanju replike i obilježja na lokalitetu te fotografije i novinske izvještaje o projektu. Sadašnja sretna okolnost je da se na istome mjestu sada nalaze i originali i replike te je time zaokružen novi krug interakcije s posjetiteljima i poziva da upoznaju višeslojnost nastajanja i trajanja grada u kojem žive. Prije 28 godina pronađeni predmeti započeli su izlaziti iz muzeja na lokacije „in situ”, a sada se vraćaju ponovno u muzej, bogatiji za mnoge aspekte komunikacije sa strukom i posjetiteljima, rečeno je na otvorenju izložbe.
Nositelj vizualnog identiteta izložbe je preslika Felicijanove isprave od 6. svibnja 1134. godine, svojevrsni rodni list grada Zagreba, koja se čuva u Riznici zagrebačke katedrale, i čija je datacija ujedno i gornja vremenska koordinata spomenute akcije i izložbe.
U nadolazećim godinama, kako su rekli Kovačić i Jandrić, neće odustati od daljnjih projekata, najavivši i nove suradnike. Planiraju postaviti spomen na antičku Kustošiju kod Ilice 312, Brončanodobnu ostavu u Dežmanovoj, Novac rimskog cara Hadrijana na zgradi Županijskog suda na Zrinjevcu, Srednjovjekovne naušnice na Kaptolu, Nadgrobna ploča rimskoga stogodišnjaka u Podsusedu, Rimskodobnu posudu u Zagorskoj ulici.