Split, (IKA) – Trideset i drugi redovnički dani u organizaciji Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica (HKVRPP) započeli su u petak 23. rujna u dominikanskom samostanu u Splitu o temi “Kultura milosrđa”.
U pozdravnoj je riječi splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić istaknuo kako samostani trebaju biti “duhovni centri.” Istaknuvši da smo obilježeni mentalitetom individualizma i sebičnosti, nadbiskup Barišić se zauzeo za stvaranje kulture milosrđa. “U Hrvatskoj ima puno redovničkih zajednica i potrebno je da te zajednice budu svjedočanstvo zajedništva,” istaknuo je. Također je upozorio da smo sinovi i kćeri tehnike, odnosno mobitela i kompjutera  te se, kako je rekao, postavlja pitanje “kako nadići ovu tehniku s duhovnošću? Svi mi govorimo kako u ovom vremenu trebaju promjene, nove metode i novi izričaji. Pitam i sebe i vas koliko je to prepoznatljivo? Svi mi nosimo svoju ljudskost sa vrlinama i manama ali moguće je da nas milosrđe Božje učini više ljudskijima i humanijima,” kazao je nadbiskup. Pri tomu je naglasio da je  milosrđe  “srce evanđelja”. “Milosrđe je i prepoznatljivi znak nas u crkvi, redovnika, redovnica i biskupa,” istaknuo je mons. Barišić.
Predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica fra Jure Šarčević naglasio je da je milosrđe “temelj na kojem počiva Crkva.” “Cjelokupno njeno pastoralno djelovanje moralo bi biti obavijeno nježnošću koju pokazuje prema vjernicima. Ništa u njezinu navještenju i svjedočenju svijetu ne bi smjelo biti lišeno milosrđa”, kazao je, pozivajući se na poruke pape Franje o milosrđu.  Po njegovim riječima, “prava vjerodostojnost Crkve” očituje se u tomu kako ona pokazuje milosrdnu i suosjećajnu ljubav. “Crkva osjeća neizmjernu želju da pruži milosrđe,” dodao je Šarčević.
Profesor Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu dr. Nikola Stanković  održao je iscrpno predavanje “Kultura milosrađa u samostanu,” u kojem je istaknuo kako je zadaća redovnika oplemenjivati svijet i liječiti grješne rane ovoga svijeta. “Samostan mora postati milosrdna škola jer bez milosrđa se u samostanu nemilosrdno trati vrijeme,” rekao je prof. Stanković. Prema njegovim riječima svaki kršćanin treba biti spreman opravdati misao bližnjega a ne osuditi je, a ako sugovornik krivo misli neka ga, kako se izrazio, ljubazno ispravi. “Puno se poniznosti traži da bi se misao drugog pomno promotrila a pogotovu da bi se čovjek upustio u iskreni razgovor i ponizno ispravljanje svoga i tuđeg mišljenja. Prebrzo živimo da bi sebi dopustili luksuz sporo misliti. Pitanje je tko koga vodi, događaji redovnike ili redovnik predviđa što će se dogoditi jer na neki način redovnici moraju biti meteorolozi duha,” kazao je prof. Stanković obrazlažući kulturu milosrđa u samostanu. Nadalje prof. Stanković je istaknuo da treba kontrolirati “maglovitu samodopadnost” i “izvrnuti diktaturu u milosrdnu kulturu.” “Otmjenost duha najbolje se pokazuje u momentima kada je drugi u bijedi i kad mu milosrdnim djelovanjem pomažemo,” poručio je prof. Stanković. Nakon rasprave uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio nadbiskup Barišić.