Stari Grad, (IKA) – Koncertom velikoga crkvenoga zbora Sv. Reparate i Faroskih kantadura otvorena je u petak 23. rujna, trodnevna proslava 800. obljetnice dominikanskoga reda u tamošnjoj dominikanskoj crkvi Sv. Petra mučenika u Starome Gradu na otoku Hvaru. Dominikanski samostan u Starome Gradu osnovao je 1481. godine talijanski dominikanac o. German iz Piacenze, član lombardijske provincije. Pozdravljajući okupljene u dominikanskoj crkvi samostanski starješina o. Mario Marinov, jedini redovnik u tome samostanu, izrazio je radost zbog ovogodišnje 800. obljetnice Reda propovjednika. Povezao je proslavu visoke obljetnice dominikanskoga reda s nedavnom proslavom 2400. obljetnice osnutka grada Staroga Grada. Poručio je kako visoki dominikanski jubilej želi biti doprinos visokoj obljetnici grada u kojemu već više od 500 godina žive i djeluju dominikanci. Veliki zbor Sv. Reparate proslavu je otvorio pjesmom “O pruži mile ruke” pod ravnanjem Meri Pavičić Donkić. Nastupio je i s pjesmama “Zemlja uzdrhta” i “Ave Maria”. Doprinos proslavi dominikanskoga jubileja dali su i Faroski kantaduri, pjevačko društvo koje njeguje bogatu pučku glazbenu baštinu otoka Hvara.
Središnji dio večernjega programa u samostanskoj crkvi bilo je izlaganje o povijesti dominikanskoga reda dominikanca dr. o. Stjepana Krasića, povjesničara i višegodišnjega profesora povijesti na Papinskome sveučilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu. Osvrnuvši se na povijest tamošnjega dominikanskoga samostana podsjetio je da je istraživanjem došao i do bule kojom je papa Siksto IV. odredio da se u Starome Gradu osnuje samostan. Tadašnji dominikanac iz Italije, tajnik ondašnjega hvarskoga biskupa, o. German iz Piacenze osnovao je samostan kojim započinje povijest dominikanaca u Starome Gradu i njihova povezanost s otočkim stanovništvom. Govoreći o istaknutim dominikancima, ukazao je na Nikolu Dominika Budrovića iz Staroga Grada, na prijelazu iz 18. u 19. st., koji je bio prvi hrvatski novinar i prevoditelj. Kao teolog, filozof i pravnik prevodio je tekstove za prve novine na hrvatskome jeziku “Kraljski Dalmatin”, čiji je bio i urednik. Istaknuo je, pritom, da je u znak zahvalnosti i poštovanja prema tom dominikancu na njegovoj rodnoj kući podignuta spomen-ploča. Okupljenim posjetiteljima približio je povijest dominikanskoga reda koji je utemeljen 22. prosinca 1216. godine bulom pape Honorija II. Pojasnio je da se dominikanski red razlikuje od drugih katoličkih redova po važnosti studija. Sv. Dominik, utemeljitelj Reda, isticao je važnost poučavanja Božjega puka. Propovijedanje je središnje poslanje braće dominikanaca. Da bi dominikanci mogli poučavati Božji puk potrebno je da prvo oni budu dobro poučeni. I upravo zato redovnici trebaju učiti dan i noć. Učenje im mora biti glavno zanimanje, poticao je svoju subraću sv. Dominik. Znao je da znanje oplemenjuje čovjeka. I zato su se članovi dominikanskoga reda trebali školovati na sveučilištima, poručio je dr. Krasić, dodavši da se sv. Dominika naziva i “prvim ministrom prosvjete u Europi”. Dominik je doista bio pravi prosvjetitelj. Potaknuo je kulturnu revoluciju koja je preobrazila dominikanski red, cijelu Crkvu, ali i društvo, ustvrdio je dr. Krasić, podsjetivši da je na hrvatskim prostorima nekada bilo i do sedamdeset dominikanskih samostana.
U završnome dijelu izlaganja ukazao je na lik i djelo dominikanca Ivana Dominika Stratika iz Zadra, hvarskoga biskupa i književnika, jednoga od najvećih hrvatskih intelektualaca 18. stoljeća. Istaknuo je da je bio teolog, povjesničar, poliglot i prevoditelj koji je u Rimu završio teološke znanosti te je radio i na objavljivanju tadašnje francuske enciklopedije. Zalagao se za društvene promjene i ukidanje smrtne kazne. Njegov povratak u domovinu potaknut je imenovanje Ivana Dominika biskupom u Novigradu 1776. godine. Nakon što je imenovan hvarskim biskupom 1785. godine, u Hvaru je dočekan od crkvenih i društvenih vlasti kao donositelj novoga doba, poručio je, uz ostalo, predavač Krasić, dodavši da je za upravljanja hvarskom Crkvom reformirao biskupiju, a za kler uveo obvezu permanentnoga usavršavanja. Dr. Krasić na kraju je poručio da su dominikanci svojim radom ostavili i brojna duhovna dobra.
Dominikanski samostan i crkva Sv. Petra mučenika dobili su protekle godine status kulturnoga dobra rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH.
Osim crkve dominikanski samostan ima i bogatu knjižnicu s više od 20.000 svezaka, te arhiv u kojemu su sačuvani dokumenti iz Staroga Grada i hvarskoga dominikanskoga samostana.