Rim, (IKA) – Sedam autobusa s hodočasnicima iz Splitsko-makarske nadbiskupije, ali i nekih drugih krajeva Hrvatske, uputilo se u nedjelju navečer 11. rujna trajektom iz Splita u Anconu, odakle su nastavili put prema umbrijskom gradiću Cascia, u kojem je živjela sv. Rita, među vjernicima poznata i kao “svetica nemogućeg”. Predvođeni splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem, generalnim vikarom mons. Miroslavom Vidovićem i pastoralnim vikarom mons. Nediljkom Antom Ančićem, vjernici su time otpočeli nadbiskupijsko hodočašće u Vatikan i svetišta južne Italije pod geslom “Tragom Božjeg milosrđa”. Hodočasnici su posjetili samostan koji danas nosi ime sv. Rite, vidjeli ćeliju u kojoj je svetica umrla i mjesto na kojem je zadobila stigme. Uz samostan je podignuta i bazilika Sv. Rite u kojoj je danas izloženo neraspadnuto tijelo svetice i njezin štap. U kripti bazilike nalazi se poseban molitveni prostor u kojem je Euharistijsko čudo – posvećena hostija koja se u 14. stoljeću pretvorila u komad mesa, a donio ju je iz Siene blaženi Simone Fidati rodom iz Cascie. Tu se nalaze i relikvije bl. Simona Fidata i augustinske redovnice Marije Terezije koja je utemeljila je sirotište u Casci. Hodočasnici su u obližnjoj crkvi sudjelovali na misnom slavlju koji je predvodio nadbiskup, a propovijedao mons. Vidović. “Nitko ne može definirati milosrđe, ono se mora iskusiti”, rekao je mons. Vidović i pozvao vjernike da čine ono što se čini nemogućim – da praštaju i budu milosrdni kao Otac.
Stigavši u Rim, više od tristo hodočasnika 13. rujna uputilo se od Anđeoske tvrđave do bazilike Sv. Petra Cestom pomirenja ili hodočasničkom stazom prema Svetim vratima koja je u ovoj Godini milosrđa 8. prosinca 2015. otvorio papa Franjo. Predvođeni vjernicom koja je nosila križ s logom Jubilejske godine, u tišini su prošli kroz Vrata milosrđa i zaustavili se pred grobom apostolskog prvaka sv. Petra. U kapeli Sv. Josipa nadbiskup je predvodio misno slavlje, a uz svećenike koji sudjeluju na hodočašću, suslavili su je ninski biskup Martin Vidović i svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije don Marijo Popović na studiju u Rimu. Lice Božjeg milosrđa želi osvijetliti naša lica, kazao je u propovijedi nadbiskup Barišić. Krist želi zatvoriti vrata smrti koju mi uzrokujemo svojim nepravdama, agresijama i mržnjom. On svoje milosrđe želi ugraditi u nas kako bismo mi postali Njegova produžena ruka i misionari milosrđa koji se ne boje otići na periferije gdje su otvorena vrata smrti i tamo hrabriti braću svojim životom. Zagovor sv. Josipa potreban je i našoj Domovini, istaknuo je nadbiskup, kako bi se ona gradila na pravednosti koja prerasta u djela milosrđa: solidarnost, povjerenje, praštanje i odgovornost.
Trećega dana hodočasnici iz Splitsko-makarske nadbiskupije zajedno s vjernicima iz cijelog svijeta okupili su se na Trgu Sv. Petra na susretu s papom Franjom na generalnoj audijenciji srijedom. Pred bazilikom Sv. Petra zatekli su i vjernici iz Marije Gorice, tako da je papu Franju tog jutra pozdravilo oko petstotinjak Hrvata.
Uime hrvatskih hodočasnika Svetog Oca pozdravio je don Marijo Popović, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije na studiju u Rimu i dužnosnik u tajništvu Svete Stolice. Papa je Hrvate ohrabrio u vjeri i svjedočenju Kristove ljubavi na svim društvenim poljima u svojoj Domovini.
Napustivši Rim hodočasnici su krenuli prema Monte Casinu, prvom samostanu koji je osnovao sv. Benedikt 530. godine. Na uzvisini 517 metara iznad mjesta Casino podignut je samostan koji je postao duhovno središte Europe i riznica njene duhovne i kulturne baštine. O životu sv. Benedikta i sv. Skolastike te benediktinskoj duhovnosti koja je povezivala molitvu i rad propovijedao je mons. Ančić na misnom slavlju za hodočasnike koje je u bazilici predvodio nadbiskup Barišić.
Četvrtoga dana hodočasnici su stigli u San Giovanni Rotondo, grad u pokrajini Foggia u kojem je kapucin i mistik sv. Otac Pio boravio od 1916. do svoje smrti 1968. U svetištu Gospe od milosrđa razgledali su muzej i u njemu liturgijsko ruho i druge osobne predmete sveca poznatog po skromnosti i neumornom zalaganju za spas ljudskih duša po sakramentu Ispovijedi. Pred ulazom u muzej vjernicima se nakratko pridružio i mjesni nadbiskup Michele Castoro koji je došao pozdraviti splitsko-makarskog nadbiskupa i izraziti radost zbog susreta u mjestu koje okuplja i ujedinjuje vjernike iz cijelog svijeta. U kripti nove crkve koju je mozaicima oslikao o. Marko Rupnik čuva se neraspadnuto tijelo Oca Pija. Upravo je splitsko-makarski nadbiskup prigodom jednog posjeta San Giovanni Rotondu bio prvi nadbiskup koji je nakon posvećenja nove crkve 2004. u njoj služio misu.
Grad Lucera u kojem je godinu dana djelovao prvi hrvatski blaženik dominikanac i biskup Augustin Kažotić, rodom Trogiranin, bio je odredište petog dana nadbiskupijskog hodočašća. Njegova stolna crkva bila je katedrala posvećena Gospinu uznesenju koja se oko 1300. počela graditi na mjestu porušene nekadašnje džamije, a u narodu se popularno zove Gospa od pobjede. Na tom mjestu nadbiskup Barišić hodočasnicima je ukratko iznio životopis blaženika, nazvavši ga “mučenikom dijaloga”. Luceru su 1937. pohodili nadbiskup Stepinac i 1978. kardinal Kuharić kako bi pomogli obnovi relikvija i pisanju životopisa blaženika, a dolazak Hrvata u toj je mjesnoj Crkvi i danas poseban događaj, pa je tako i splitsko-makarski nadbiskup dočekan s velikom radošću. Mons. Fanelli Ciro, dijecezanski upravitelj biskupije Lucera – Troja i župnik katedrale pozdravio je nadbiskupa i vjernike te ih proveo kroz muzej u kojem su pohranjeni šešir, misnica i predmeti kojima se služio blaženik, a tu je pohranjen i relikvij – kosti glave bl. Augustina Kažotića. U katedrali je služena i misa za hodočasnike koju je predvodio nadbiskup Barišić, a propovijedao dr. don Emanuel Petrov, župnik sv. Petra – Priko (Omiš). Po završetku misnog slavlja nadbiskup, svećenici i vjernici pomolili su se pred grobom prvoga hrvatskog blaženika.
Posljednja postaja hodočasničkog puta u Italiji bila je 17. rujna u luci Bari i glasovitoj romaničkoj bazilici Sv. Nikole, biskupa iz Mire, zaštitnika pomoraca i djece te svih čije je dostojanstvo ugroženo. Na tragu Božjeg milosrđa hodočasnici su u bazilici Sv. Nikole zastali pred biskupovim grobom i pomolili se za zagovor sveca, zaštitnika malenih, a napose pomoraca i djece. Brodom iz Barija ujutro 18. rujna hodočasnici su stigli u Dubrovnik, a onda autobusom nastavili do marijanskog svetišta u Vepricu. “Krenuli smo brodom Marko Polo, ali ne na trag svile nego tragom Božjeg milosrđa koje vrijedi puno više”, kazao je nadbiskup Barišić u propovijedi tijekom posljednjega misnog slavlja za hodočasnike u Vepricu. Vjernike je podsjetio da se vraćaju na iste adrese, ali ne kao isti ljudi, jer ono što su doživjeli prateći tragove svetaca od Cascie, Rima, Monte Casina, San Giovanni Rotonda, Lucere, pa sve do Bitatte i Barija, u svetištima Gospe Okrunjene i sv. Mihovila, trebalo bi ih učiniti vidljivijim znakovima milosrđa svojim bližnjima.