Biskup Komarica slavio misu u sisačkoj katedrali
Biskup Komarica slavio misu u sisačkoj katedrali
Sisak (IKA )
Sisak, (IKA) – Trećeg dana trodnevnice uoči svetkovine Uzvišenja sv. Križa, 13. rujna, svečano misno slavlje u sisačkoj katedrali predvodio je banjolučki biskup Franjo Komarica. U koncelebraciji bili su katedralni župnik preč. Marko Karača, župnik iz Budaševa Krešimir Bulić, vikar katedralne župe Robert Jakica i biskupov tajnik Boris Jorgić, a služio je đakon Vjekoslav Uvalić.
Na početku je dobrodošlicu u Sisak biskupu Komarici zaželio domaći biskup Vlado Košić, istaknuvši kako je biskup Komarica došao među svoje jer je područje Sisačke biskupije naselio velik broj prognanih Hrvata iz banjolučkog kraja.
U homiliji biskup Komarica rekao je kako se taj dan osobito želi moliti za pastira Sisačke biskupije i sve članove te zajednice. “Molit ću za vas da bi bili što vjerodostojniji Isusovi suradnici u izgradnji Kraljevstva njegove istine, pravde i milosrđa u ovome dijelu Europskog kontinenta i zemaljske kugle gdje vas je Božja providnost postavila. Da bi bili prava Kristova Crkva. Nažalost, ona to nije u mnogim dijelovima svoga organizma, a osobito u najpovlaštenijoj Europi koja je prije drugih kontinenta imala čast upoznati Krista i Evanđelje. Europa u mnogim svojim dijelovima, nekada kršćanska, danas opasno trune”, upozorio je biskup, osvrnuvši se na aktualnu situaciju. U nastavku podsjetio je na životni put svetog Ivana Zlatoustog te istaknuo kako su “danas više nego ikad svijetu potrebni sveci poput njega, koji bi digli glas protiv nepravde koja se radi protiv Boga i čovjeka”.
Nakon mise u prepunoj Dvorani sv. Ivana Pavla II. u Velikom Kaptolu održano je predstavljanje zbornika radova “Prešućivani zločin” s Međunarodnoga studijskog dana u povodu 20 godina (1995. – 2015.) od završetka protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i drugih s područja Republike Srpske i predstavljanje knjige “Skidanje maski” biskupa Komarice i njemačkog novinara Winfrieda Gbureka.
O knjigama su govorili biskup Komarica, generalni konzul RH u Banjoj Luci akademik Zlatko Kramarić, predsjednik Udruge prognanih Hrvata iz banjolučkog kraja “Nazaret” Vinko Laštro, dopisnica sarajevskog lista “Oslobođenje” Gordana Katana, dopisnik “Glasa Amerike” Erdo Katana i voditelj Europske akademije Banjolučke biskupije mr. Frano Piplović, koji su svi podsjetili na stradanje hrvatskog naroda u BiH i veliku nepravdu koja mu je učinjena tijekom posljednjih dvadeset godina.
Na početku okupljenima se obratio domaćin biskup Košić, podsjetivši na zajedničko stradanje vjernika s obje strane rijeke Une. “I sam sam kao i mnogi bio prognanik četiri godine. Naše vrijeme progonstva je prošlo, a vaše vrijeme progonstva, nažalost, traje i dalje i tužno je to gledati. Ali kada imate ‘anđela Crkve’ u Banjoj Luci koji doista leti po cijelome svijetu i svima objavljuje istinu, nosi križ svog naroda, to je onda lakše. Da se barem sazna istina i kad-tad ona će pobijediti”, poručio je biskup Košić.
Biskup Komarica zahvalio je svima koji su došli na promociju ovih knjiga te su tako “pokazali želju za spoznajom o istini i želju da se osvijetli to teško vrijeme progona i planiranog etničkog čišćenja Hrvata koje se dogodilo pred očima i uz suglasnost međunarodne zajednice”. “Dogodio se zločin koji nije osuđen, nego su njegovi akteri nagrađeni. Unatoč Božjim i međunarodnim zakonima naši i vaši sunarodnjaci doživjeli su strašnu i ničim izazvanu kaznu iskorjenjivanja iz svoga rodnog grada i kraja koji su voljeli i za koji su živjeli. Na tu strašnu u nebo vapijuću nepravdu i zločin tijekom proteklih 20 godina upravo je padao smrtonosni otrov odobravanja i blato zaborava, a moralni i etički mrak htio je ugušiti svaku i najmanju svjetiljku koja je smatrala svojom obvezom osvjetljivati gorku i dramatičnu istinu. Svim tim obespravljenim i duboko poniženim ljudima, našim sunarodnjacima, mora se omogućiti da ponovno dobiju pravo na osobnu iskaznicu kao dio njihova identiteta u kojoj stoji i njihovo rodno mjesto. Za svoje rodno mjesto oni su nažalost danas živi mrtvaci”, rekao je biskup Komarica te pozvao okupljene na širenje istine i zalaganje za osnovna ljudska prava protjeranih Hrvata, zavičaj i dom.