Svetvinčent, (IKA) – U Svetvinčentu, rodnoj župi bl. Miroslava Bulešića, svečanim koncelebriranim misnim slavljem obilježena je 24. kolovoza 69. obljetnica njegova mučeništva. Misno slavlje predvodio je vojni biskup Jure Bogdan, u suslavlju s porečkim i pulskim biskupomDraženom Kutlešom, umirovljenim biskupom Ivanom Milovanom te četrdesetak svećenika.
Predvoditelj je na početku homilije podsjetio kako se obljetnica smrti i blagdan bl. Miroslava, odvijaju u kontekstu “Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima”, koji se obilježava 23. kolovoza, te se osvrnuo na povijest i značenje toga spomena ustanovljenog Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine.
Beatifikacija Miroslava Bulešića i njegovo slavlje danas snažan je iskorak Crkve protiv struje vremena i obračuna sa spomenutim pogubnim ideologijama. Dakako, kao kršćanski vjernici znademo da beatifikacija nije samo to, naglasio je propovjednik te podsjetio na šire društvene okolnosti pogibije bl. Bulešića. Tadašnje vlasti bojale su ga se živoga jer je privlačio ljude Bogu, ali bojali su ga se i mrtvog, pa su stoga strogo pratili sprovod u Lanišću i nisu dozvolili da bude pokopan u Svetvinčentu. Kako bi se spriječilo ljude u odlasku na sprovod, vlak koji je vozio kroz Istru toga se dana nije zaustavljao na uobičajenim stanicama.
Znademo dobro okolnosti njegove smrti, ometanje dijeljenja sakramenta potvrde u više istarskih mjesta i župa te pokušaj ubojstva i samog djelitelja potvrde mons. Jakoba Ukmara i župnika Stjepana Ceka, zastrašivanje vjernika i suđenja. Istarski katolici su u tome vremenu pokazali veliku hrabrost, izdržljivost i spremnost trpjeti zbog svojih uvjerenja, ali svoju vjeru nisu zatajili. Nisu se pokolebali. To su izuzetno lijepe stranice iz života Istarske Crkve, ispisane progonstvima i trpljenjem, za vjeru, za svoj kršćanski identitet. Hrvatski vjernici katolici, kao i katolici pripadnici drugih naroda u Istri, a to su naši očevi, djedovi i bake s ovih prostora, ostavili su nam divan primjer ukorijenjenosti u kršćansku vjeru i ljubav prema Crkvi, istaknuo je vojni ordinarij.
Govoreći o tadašnjem sustavnom progonu kršćana, propovjednik je istaknuo da se i danas nastavljaju progonstva prema osobama koje su krive samo zato što su sljedbenici Isusa iz Nazareta. Kakve li nam sve vijesti dopiru iz zemalja s Bliskog istoka, Azije i Afrike o progonstvima. U svježim sjećanjima i uspomenama nam je obredno ubojstvo na oltaru katoličkog svećenika u Francuskoj, podsjetio je mons. Bogdan.
No, osim tih, otvorenih progona kršćana, danas se događaju i rafinirani oblici progonstva, ne manje okrutni, nastavio je mons. Bogdan, ozakonjeni ali ne i manje nepravedni. Naš stari Zapad obolio je od ideoloških promašaja: kontinent prava i pravnih propisa, sve više diskriminira kršćanstvo i ono što Crkva neumorno zagovara, zaboravljajući da je ljudska rasa, ljudska vrsta religiozna rasa, religiozna vrsta, naglasio je mons. Bogdan.
Razni “imperatori” vladari današnjice mogu razvlastiti Crkvu od svih dobara, diskreditirati ju na sve moguće načine, reducirati joj djelatnost da ne može činiti evanđeoska djela, ali nitko joj neće moći oduzeti Evanđelje, radost njezinog Gospodina.
Mi večeras ovdje razmišljamo o blaženome Miroslavu, dragulju Crkve u Hrvatskoj, svećeniku, gorljivome dušobrižniku, Božjem čovjeku. Razmišljamo također i o ondašnjim vlastodršcima koji su živjeli u iluzijama o vlastitoj moći. Ali svemu dođe kraj pa i njima. Nijedan moćnik na ovoj zemlji ne može zauvijek zaposjesti ljudsko srce, ljudski duh i dušu. Ne treba se zavaravati: Kršćanstvo će se možda brojčano umanjiti ovdje ili ondje, ali ga se nikada neće uništiti u potpunosti, izbrisati s lica zemlje, jer je Gospodin jasno i odlučno rekao “ne bojte se ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta”, i jer je ljudski duh stvoren za Boga. I ovo je jače od svih progonstava i od svih ideologija krivotvorina koje se uporno šire i promiču i lebde posvuda u zraku, poručio je mons. Bogdan.
Danas na društvenoj sceni u mnogim zemljama uime nekih vrijednosti kao što su jednakost, tolerancija, pravo protežira se i promiče marginalizacija kršćanstva, njegovo potpuno izbacivanje iz javnoga života. Pošto-poto hoće se stvoriti novi svjetski poredak bez Boga, u kojemu se, s jedne strane ističu i hvale različitosti, a s druge strane ih se gazi do potpunoga uništenja. Uime nekih vrijednosti promiče se diktatura manjine i istodobno beskrupulozno se gaze prava većine. Kamo plovi ovaj brod staroga europskog kontinenta, zapitao se predslavitelj.
Stiče se dojam da je naš Europski kontinent pred izazovima današnjice, izgubljen i uplašen: izgubljen jer ne zna više tko je prerezao njegove kulturne i religiozne korijene toliko i tako da se stidi vlastitih tradicija, vlastitih simbola i vlastitih obreda, upozorio je mons. Bogdan, istaknuvši da je kriza svijeta nadasve duhovna kriza. Vjera ne poništava razum, nego ga traži, stimulira ga, otvara ga realnosti. Traži da ga uvede u povijest, ohrabruje ga da se razbudi od sna i da reagira na lažnost raznih slogana. Bl. Miroslav stekao je snagu za mučeništvo ne sam od sebe nego od Krista. Svaka istinska veličina nastaje iz milosti – nju trebamo zazivati i od nje živjeti, zaključio je biskup Bogdan.
Čestitajući mons. Bogdanu na nedavnom imenovanju vojnim ordinarijem, mons. Kutleša podsjetio je kako time kauza za kanonizaciju bl. Miroslava Bulešića gubi vrsnog postulatora, što je mons. Bogdan bio više godina. Mons. Bogdan prisjetio se kako je posve neočekivano postao postulatorom, na prijedlog tadašnjeg tajnika pri Kongregaciji za kauze svetaca i blaženika Edwarda Nowaka i tadašnjeg ordinarija mons. Milovana. Ispričao je potom i svoju davnu povezanost s Istrom kada je služio vojni rok u JNA u Puli, te je u sklopu obuke više puta propješačio velike dijelove Istre. Već ga je tada, kako je rekao, Bog pripremao na službu vicepostulatora, učinivši da na taj čudan način upozna sve dijelove poluotoka.
Po završetku misnog slavlja uslijedilo je čašćenje relikvija te ophod oko oltara iza kojeg se čuvaju predmeti s krvlju Blaženika, njegova reverenda i ulomak zida pošprican krvlju.
Više hodočasnika došlo je pješice iz raznih dijelova Istre. Iz Čabrunića, Blaženikova rodnog sela, hodočastilo je tridesetak vjernika, među kojima je bila i deseteročlana obitelj, s mahom malom djecom.
Obilježavanje 69. obljetnice mučeništva bl. Miroslava Bulešića započelo je u Lanišću na Ćićariji, u mjestu Blaženikove pogibije, u predvečerje obljetnice, svečanom Laniškom večernjom u župnoj crkvi Sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile, koju je predvodio vlč. dr. Josip Grbac, umaški župnik i dekan, rodom iz Lanišća.
Svako obilježavanje stradanja nevinih žrtava nije samo memorija, sjećanje, nego uvijek poruka da se takvo nešto više ne dogodi, znači poruka mira i razumijevanja, rekao je dr. Grbac, spominjući obilježavanje obljetnice smrti bl. Bulešića dan nakon obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Na sam blagdan u Lanišću je misno slavlje predvodio laniški župnik i buzetski dekan preč. Dalibor Pilekić.