Bile, (IKA/KTA) – U prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacizma i fašizma, 20. kolovoza na Groblju mira na Bilima, visoravni između Mostara i Širokog Brijega, obilježena 71. obljetnica velikog stradanja hrvatskog naroda i komemoracija za sve žrtve II. svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata. Svečano misno slavlje i blagoslov crkve posvećene sv. Josipu predvodio je mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski. U propovijedi je istaknuo značenje pravde za održivi mir. “Nema mira ni pravde ako nema istine, jasne i potpune, povijesne i sadašnje, koja nas je jedina kadra osloboditi klevete i laži. Tko gradi na nepravdi i neistini taj gradi rat, a tko gradi na istini i pravdi taj gradi mir. Kristov je mir plod Kristova križa koji jednim krakom povezuje svijet s nebom, a drugim krakom povezuje sve nas na ovoj kugli zemaljskoj”, istaknuo je mons. Perić.
Nakon mise održan je komemorativni dio koji je počeo čitanjem ulomka iz novog romana “Posljednji” Anite Martinac. U nastavku su se komemorativnom skupu obratili: Ilija Vrljić, pročelnik Odjela HNS-a za Drugi svjetski i Domovinski rat; fra Miljenko Stojić, dopredsjednik i povjerenik komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij; Markus Meckel, pročelnik udruge za njemačke ratne žrtve; Miro Kovač, ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske i međunarodni tajnik HDZ-a; Bože Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a i zastupnik u hrvatskom Saboru.
Fra Miljenko Stojić osobito se osvrnuo na značaj utvrđivanja poimeničnog popisa žrtava. “Svako ljudsko stvorenje zaslužilo je dostojan pokop, a dobri Bog će suditi i odlučivati hoće li mu dati mjesto u svome kraljevstvu. Nemamo još ni popis pobijenih, a kamo li da smo ih pronašli i dostojno pokopali. Dok se to ne promijeni, zacijelo ne ćemo moći ići naprijed. Istina o prošlosti zalog je za dobru sadašnjost i sretnu budućnost. Učinjeno je već dosta posla, ali ga još dosta ima. Na području naših biskupija krajem osamdesetih, u ono hudo doba jugokomunizma, to je učinio biskup Pavao Žanić. Zbog toga su naši popisi najcjelovitiji od svih Crkve u Hrvata. Hvala mu za to. Spomenuti popisi pomoći će nam barem mrvicu osvijetliti sudbinu naših pobijenih. Svatko onaj s područja Herceg Bosne, BiH, koji je na nekom nepoznatom mjestu izgubio nekoga svoga moći će njegovo ime i sržne podatke staviti na unificirani križ i posaditi ga u buduću aleju križeva. Na taj način simbolično će ga pokopati i dobiti mjesto gdje će mu moći zapaliti svijeću i pomoliti se za njega. Volimo svoje i poštujmo tuđe. Budimo pobornici istinskog a ne lažnog mira. Jedino tako izgradit ćemo se i kao ljudi i kao kršćani”, istaknuo je fra Miljenko. Podsjetio je i na aktivnosti Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK), krovne udruge hrvatskog iseljeništva. “O našim pobijenima svojim Odjelom za žrtve totalitarizama brine se i HSK. Mnogi su se tek bijegom u inozemstvo spasili od nove jugokomunističke vlasti. Danas oni i njihovi potomci predstavljaju snagu koju preživjele jugokomunističke elite nastoje držati što dalje od događaja u domovini. Dobri su im samo kada šalju novac. No, nama su uvijek dobri, oni su naša braća i sestre, kao i oni koji su otišli i još dan-danas odlaze u inozemstvo trbuhom za kruhom. Gdje god bili zajedno ćemo častiti svoje mrtve i otkrivati istinu o nama samima”, zaključio je Stojić.
Nakon slavlja mnoštvo okupljenih nastavilo je druženje na domjenku koji su omogućili prijatelji i dobrotvori.