Budimpešta, (IKA) – Središnje euharistijsko slavlje o svetkovini svetoga Stjepana, zaštitnika Mađarske na trgu ispred budimpeštanske bazilike posvećene tomu svecu u subotu 20. kolovoza predvodio je nadbiskup Esztergoma-Budimpešte i mađarski primas kardinal Peter Erdö, a propovijedao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Na početku mise, kardinal Erdö istaknuo je kako je sv. Stjepan našao smisao života svoje obitelji i svoga naroda u Kristu, od koga je primio snagu kako bi utemeljio stabilno kraljevstvo. Na početku homilije kardinal Bozanić izrazio je radost što može biti na proslavi mađarskog nacionalnog blagdana, te je prenio blizinu Crkve u Hrvatskoj. Podsjetio je, kako je prije 25 godina, 20. kolovoza 1991. godine, u Budimpešti bio sveti papa Ivan Pavao II. te je kralja Stjepana definirao kao “sveca koji je postavio temelje vašoj kući”, istodobno ističući da su svi kojima je povjerena zadaća upravljanja kao prvi pozvani biti poslužitelji općega dobra cijele nacije. Dolazim iz Hrvatske, iz Zagreba, iz zemlje i grada tijesno povezanih s baštinom s kojom je duboko sjedinjen sveti Stjepan. Obilježja te baštine nisu zanimljiva samo za razumijevanje prošlosti, već ostaju prilično vidljiva i u današnjim prilikama. Ona nam pružaju konkretan vodič koji je očuvan kroz mnoga stoljeća i poziva nas da spomenutu baštinu iščitamo u očitovanju Božje ljubavi koja nam je darovana po svecima. Bez sumnje možemo reći da je kršćanska svetost dio europskoga identiteta kojega se toliko traži i priželjkuje.
Odnos između svetoga Stjepana i Hrvatske može se posebno iščitati slijedeći povijest relikvija svetoga kralja. U tisućljetnome štovanju svetoga Stjepana povijesna zbivanja – povezana s invazijom Otomanskoga carstva – njegove su važne relikvije dovele do jadranske obale, u Dubrovnik, a u 18. stoljeću vraćene su Mađarskoj. U Zagrebu, u našoj katedrali koja je posvećena svetome Stjepanu, nalazi se dragocjeni relikvijar svetoga kralja. Ne samo taj dio naše zajedničke povijesti nego – usuđujem se reći – svih tisuću godina povijesti Europe, na poseban način Srednje Europe, mogu se iščitati preko baštine svetoga Stjepana. U njoj se odražava kršćanska kultura i njezine vrednote”.
Razmišljajući o nedavnim vremenima vidimo kako su kršćanske vrednote pokazale svoje plodove. Sjećamo se poteškoća, progona, koje smo dijelili mi u Hrvatskoj i vi u Mađarskoj tijekom totalitarnoga komunističkog režima. No, dijelili smo također i vrednote i povijesti svetaca. Pokazuju to životi mnogih vjernika laika, svećenika, redovnika, redovnica i biskupa, među kojima su simboli kardinali blaženi Alojzije Stepinac i sluga Božji Jozsef Mindszenty.
Kršćanske su nam vrednote darovale mnoge svece koji su u životnosti Crkve ostali i dalje kadri govoriti, djelovati, ljubiti, rekao je kardinal.
Kardinal Bozanić izrekao je i zahvalu Crkvi i mađarskome narodu što su hrvatskom narodu bili blizu u nedavnoj patnji rata, “kada su – iako usred užasa – ponovno otkrivene kršćanske vrednote, razumijevanje i ljudska solidarnost. Vaša je pomoć mađarsku dušu također povezala sa znakovitim hrvatskim mjestima već prisutnima u baštini svetoga kralja Stjepana. Među njima spominjem posebno patničke gradove Vukovar na Dunavu i Dubrovnik na Jadranu. Zahvalni smo na tom vašem iskazivanju ljubavi koje je ojačalo naše zajedništvo”.
Na kraju homilije kardinal Bozanić ponovno se osvrnuo na lik sv. Stjepana, te istaknuo tri karakteristike koje mogu biti i danas vrijedne za svakoga.
Prvi je aspekt njegova kršćanska ozbiljnost. Danas smo uronjeni u površnost koja je jako opasna također i za Crkvu. Sveti kralj bio je ozbiljan kršćanin, pravi primjer za svakoga kršćanina, ali nadasve za one kojima je povjerena zadaća vladanja, promicanja slobode i mira, predlaganja zakona koji moraju uređivati život nacije. Druga karakteristika je mudrost, to jest svijest da je pred Bogom. Iz toga se rađa kršćanska osjetljivost da se časti samo Gospodina i da se ima poštovanja punoga ljubavi prema ljudima. Iz toga duhovnoga stava proizlaze plodovi kršćanske kulture. Treća karakteristika svetoga kralja je iskreno čašćenje Blažene Djevice Marije. Kao pojedinci i kao članovi svojih naroda mogli bismo navesti brojne primjere u kojima nam je Majka Božja pomogla preživjeti i još više živjeti radost evanđelja. Neka Blažena Djevica Marija, Majka milosrđa i zagovor svetoga Stjepana prati svakog od nas, a Gospodin života neka udijeli svoj blagoslov mađarskom narodu i cijeloj Mađarskoj, zaključio je kardinal Bozanić.
Na misi su nazočili i predstavnici političkog i javnog života, među kojima i predsjednik Mađarske Janos Ader, potpredsjednik Vlade Zsolt Semjen, te gradonačelnik Budimpešte Istvan Tarlos. Nakon mise uslijedila je procesija s relikvijama sveca ulicama Budimpešte.