Zagreb, (IKA) – Srpanjski broj Vjesnika za širenje štovanja i za kanonizaciju bl. Augustina Kažotića na svojim stranicama donosi tekstove koji daju doprinos boljem upoznavanju Kažotićeva svetačkog života. Na početku uredništvo prisjeća čitatelje da je godine 2012. biskup biskupije Lucerna-Troia Domenico Carnacchia izdao proglas o kanonizaciji bl. Augustina Kažotića, zagrebačkog i lucerskog biskupa. Uredništvo potiče čitatelje na molitvu na tu nakanu, obavještavajući javnost da dominikanac Paul – Bernard Hodel priprema novi blaženikov životopis. I. Tomljenović preveo je tekst Sigismunda Ferrariusa iz 1637. godine “O blaženom Augustinu iz Ugarske, zagrebačkome, a zatim lucerskome biskupu (preminuo godine gospodnje 1333.)”. Andrija Lukinović analizira sadržaj “Kovčege zagrebačkog biskupa u Avignonu” koje je u papinskoj palači možda pohranio bl. Augustin.
Dominikanci ove godine proslavljaju 800. obljetnicu osnutka svoga reda, “… reda istine, slobode i Krunice”. Tanja Baran napisala je tekstove “Uz 800 godina Reda propovjednika: raznolikost je dominikanska posebnost”, “Spomenuta 70. obljetnica mučeništva fr. Dominika Baraća u Trogiru”, “Prvi put svečano Kažotićevo u Konjščini” i “Na dominikanskom samostanu u Trogiru otkriven spomen – ploča”. Dominikanci su tijekom trinaestog stoljeća sagradili samostan i crkvu u Bosanskoj Dubici te su ovdje godinama, uz pavline, prosvjetno djelovali. Tijekom posvete crkve Uzvišenja svetog Križa u Bosanskoj Dubici njihovu ulogu istaknuo je banjolučki biskup Franjo Komarica.
U ovome broju tiskana je pjesma fr. Vinka Kuničića iz 1973. godine “Zdravo, slavo našeg roda” posvećena bl. Augustinu Kažotiću. Marijan Biškup predlaže “Podsjetnik za propovijed” kraćim životopisom bl. Augustina.
Zvonko Džankić donio je novosti iz samostansko-župne zajednice sa zagrebačke Peščenice, a Fedor Sentinella predstavlja “Trogir – iz Svetišta bl. Augustina Kažotića” pod geslom “Ipak se kreće!” Tu je i osvrt na predstavljanje poštanske povodom 800. obljetnice Dominikanskog reda koja je predstavljena 24. svibnja u palači HAZU.
Rubrika “Ozanina stranica” daje kraći životopis Ozane Kotorske, te opis proslave blagdana bl. Ozane u Kotoru i Zagrebu. S. Slavka Sente bila je na “Tribini o bl. Ozani: za laičko bratstvo bl. Ozane”. Ivan Gavranović napisao je priloge “Ozana Kotorska i hezihastička molitva” i “Himan bl. Ozani Kotorskoj”.