Istina je prava novost.

Pustinja Blaca – kulturni krajolik

Blaca su mjesto kontemplacije, a ne tek mjesto sklanjanja ili bijega pred Turcima. Blaca svjedoče o životu koji je nestao, rekao je pročelnik splitskoga Konzervatorskoga zavoda dr. Radoslav Bužančić, izrazivši nadu da će Pustinja Blaca uskoro postati spomenik na Popisu svjetske baštine

Supetar, (IKA) – “Pustinja Blaca – kulturni krajolik” naziv je predavanja održanoga u srijedu 27. srpnja, u sklopu 32. supetarskoga ljeta, u Galeriji Ivan Rendić u Supetru na otoku Braču. Pustinju Blaca, jedinstveni samostanski kompleks, utemeljili su na istočnom obronku doline na južnoj strani otoka u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši, bježeći pred Turcima. Redovnička zajednica službeno je osnovana pismom hvarskoga biskupa Petra Cedulinija godine 1590. nakon što su to zatražili svećenici glagoljaši iz Poljica.
Blaca su jedinstveni spomenik kulture, središte nove priče o zaštićenom kulturnom krajoliku, poručila je na početku izlaganja ravnateljica Centra za kulturu otoka Brača prof. Jasna Damjanović. U predavanju praćenom video-projekcijom detaljno je predstavila Pustinju Blaca okupljenoj publici, istaknuvši da se Pustinja nalazi u postupku revitalizacije koji bi trebao biti dovršen do 2020. godine. Osvrnuvši se na povijest blatačke pustinje, istaknula je da su svećenici prije osnivanja redovničke zajednice u 16. stoljeću, živjeli u spilji Ljubitovici, te u izoliranosti Pustinje živjeli, radili i kontemplirali.
Iznijela je popis upravitelja u Blacima od 1551. do 1962. godine, istaknuvši, pritom posljednje upravitelje Pustinje, Nikolu Miličevića Starijega i njegova nećaka Nikolu Miličevića Mlađega koji su život u Blacima svojim radom razvili i unaprijedili. Nikola Miličević st. razvio je tako stočarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo i pčelarstvo, dok je posljednji svećenik, Nikola Miličević ml., književnik, pjesnik i astronom, 20-tih godina stvorio u Blacima opservatorij i opremio samostan knjižnicom, instrumentima i teleskopima. O duhovnom životu tadašnjih svećenika najbolje svjedoči knjižnica s fundusom od 10.000 knjiga različitih interesnih područja, od astronomije, matematike, fizike i geodezije do djela iz klasične književnosti i kroatistike. Govoreći o planovima s Pustinjom Blaca koja se od 1994. godine nalazi u sklopu Centra za kulturu otoka Brača, istaknula je ostvarenje programa “Eko-muzej Pustinja Blaca”, a riječ je o projektu koji je aplicirao na mnoge EU fondove. S radošću je dodala da je jedan od planova i uvrštenje Pustinje Blaca na listu UNESCO-a.
U osvrtu na radove u Blacima, podsjetila je da je godine 2010. za odrona stijena iznad samostanskoga kompleksa došlo do oštećenja dijela zgrade i krovišta, a muzej je tada bio privremeno zatvoren za posjetitelje. Nadalje, 2011. godine došlo je do požara u neposrednoj blizini blatačkoga kompleksa, čije posljedice još uvijek nisu u potpunosti sanirane. Pustinja Blaca je i hodočasničko mjesto za svetkovinu Velike Gospe, istaknula je prof. Damjanović, u koju tradicionalno vjernici hodočaste u prvu subotu poslije svetkovine. Na kraju je podsjetila da je izložba “Pustinja Blaca – kulturni krajolik” u organizaciji Centra za kulturu Brač, zatim Konzervatorskoga odjela Ministarstva kulture u Splitu i Splitsko-makarske nadbiskupije bila upriličena 8. svibnja protekle godine na splitskom Peristilu. Izložbu je tada razgledalo 40.000 posjetitelja.
O kontinuitetu konzervatorske zaštite Pustinje Blaca govorio je pročelnik Konzervatorskoga odjela u Splitu dr. Radoslav Bužančić. On je približio opsežne konzervatorsko-restauratorske i ostale radove koji se provode u sklopu aktivnosti integralne zaštite programa “Eko-muzej Pustinja Blaca” kao i daljnje planove za očuvanje i razvoj toga iznimnoga kulturnog krajolika. Blaca su svojevrsni fenomen. Čuvanje toga fenomena datira još od vremena poslije smrti posljednjega blatačkoga svećenika Nikole Miličevića ml. Blaca su pustinjački samostan po uzoru na ostale samostane gdje su obitavali redovnici. Blaca su mjesto kontemplacije, a ne tek mjesto sklanjanja ili bijega pred Turcima. Blaca svjedoče o životu koji je nestao, rekao je, između ostaloga, dr. Bužančić, izrazivši nadu da će Pustinja Blaca uskoro postati spomenik na Popisu svjetske baštine. Na kraju programa pročelnik splitskoga Konzervatorskog zavoda uručio je prof. Damjanović nagradu Vijeća Europe za zaštitu krajolika koju je uime Centra za kulturu Brač preuzeo u Budimpešti.