Banja Luka, (IKA/KTA) – Svečanim euharistijskim slavljem na blagdan sv. Bonaventure u banjolučkoj katedrali 15. srpnja proslavljen je zaštitnik Banjolučke biskupije i katedrale. Misno slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s biskupima okupljenim na 67. redovitom zasjedanju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
Prije početka mise domaćin banjolučki biskup Franjo Komarica uputio je riječi pozdrava i dobrodošlice kardinalu Puljiću i ostalim nazočnim biskupima: vojnom biskupu u BiH Tomi Vukšiću, križevačkom vladiki Nikoli Kekiću, vrhbosanskom pomoćnom biskupu Peri Sudaru i banjolučkom pomoćnom biskupu Marku Semrenu. Pozdravio je i zahvalio za dolazak svim okupljenim svećenicima – njih 40, te osobito čestitao blagdan franjevcima, potičući ih da u životu slijede primjer sv. Bonaventure. Pozdravio je i okupljene redovnice i sve vjernike među kojima skupinu njemačkih dobrotvora iz Nürnberga. Prisjetio se da je upravo toga dana 1989. preuzeo vodstvo Banjolučke biskupije koja je uskoro nakon toga pretrpjela teške dane i godine. Posebno je zahvalio svima onima koji ne zaboravljaju svoj rodni kraj te potaknuo na molitvu sv. Bonaventuri.
U propovijedi kardinal Puljić podsjetio je da su mladi svećenici, među kojima bi bili on i biskup Komarica, na čelu s tadašnjim banjolučkim biskupom Alfredom Pichlerom, nakon potresa u Banjoj Luci prije više od 40 godina, u kojem je bila razrušena i stara katedrala, pokušali u narodu probuditi pobožnost prema sv. Bonaventuri. Također je podsjetio da je mons. Komaricu prije 30 godina, na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja 1986. za biskupa zaredio tadašnji poglavar Katoličke Crkve sveti papa Ivan Pavao II., u bazilici Sv. Petra u Rimu, a da je 15. srpnja 1989. kao bosansko-gradiški župnik i banjolučki svećenik vodio ceremonije na misi tijekom koje je biskup Komarica svečano preuzeo upravu Banjolučke biskupije. “Trideset godina biskupstva trenutak je zahvale, ali i molitve, da čovjek, ono što je od Boga dobio kao povjerenje, izvrši Bogu na slavu, a na spas duša”, kazao je kardinal Puljić.
Podsjetivši potom na život sv. Bonaventure, koji je u 25. godini života kao mladi doktor odlučio ući u red franjevaca, kazao je da tog sveca mnogi smatraju i reformatorom franjevačkoga duha budući da je zastupao stav da “nije dovoljno biti učen, već je potrebno živjeti iz uvjerenja”. Kazao je da se njegovo naučavanje može primijeniti i danas, ukazavši potom na krizu koja se ogleda u tome da oni koji pohađaju vjeronauk naučeno zaborave jer nisu stekli osobno uvjerenje da iz vjere žive. Naglasio je da je sv. Bonaventura po Isusovoj oporuci “da svi budu jedno” djelovao na izgrađivanju jedinstva i u Crkvi i u franjevačkoj zajednici zbog čega ga mnogi, uz sv. Franju, nazivaju “drugim utemeljiteljem franjevačkog reda”. Nazočne je stoga pozvao da razmišljaju zašto, unatoč Isusovu pozivu na jedinstvo, postoji toliko svađe, jeda, gorčine, žalosnih događanja među kršćanima? “To će reći da Božja riječ nije prodrla, nije zahvatila ljudska srca. I valja nam od sv. Bone učiti kako tu Božju riječ usvojiti”, kazao je kardinal Puljić koji je potom potaknuo sve nazočne da se uteknu u zagovor tom svecu da bi ih nadahnuo i zagovorom pomirio kako bi uskladili “srce i pamet” i da iz njih zrači Božje svjetlo.
Nakon mise uslijedilo je čašćenje moći sv. Bonaventure, a vjernici su se molili i u pokrajnjoj kapeli gdje su moći blaženog Ivana Merza rođenog u Banjoj Luci. Liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni zbor pod ravnanjem s. Damjane Kovačević iz Družbe klanjateljica Krvi Kristove.