Budući da je slogan ovogodišnje manifestacije Mjeseca hrvatske knjige „Odabrali knjižničari“, voditeljica knjižnice Irena Gotal ugostila je preč. Vladimira Magića, dugogodišnjeg voditelja Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije, te s njime razgovarala o temi „Blaga crkvenih knjižnica“.

Razgovor je počeo osvrtom na rad preč. Magića u Metropolitanskoj knjižnici, gdje je dugo godina radio na sređivanju i očuvanju bogate knjižne građe, rukopisa i kodeksa. Prisjetio se kako je knjižničarom postao gotovo slučajno: zanimala ga je povijest i starine, pa mu je profesor predložio rad u Metropolitanskoj knjižnici gdje je 1979. naslijedio redovnicu koja je odlazila u mirovinu. U početku nije imao formalnu knjižničarsku naobrazbu, ali je položio stručne ispite i učio kroz praksu. Opisao je kako je knjižnica tada bila neorganizirana, prepuna prašine i knjiga poslaganih u nekoliko redova na policama, pa je posao zahtijevao puno čišćenja, sređivanja i katalogiziranja.

„Ako imate hrpu knjiga, to još nije knjižnica“, rekao je preč. Magić, pojašnjavajući kako svaki primjerak treba biti sustavno obrađen i pravilno smješten. Metropolitanu naziva „blagom kulturne baštine“ koja čuva rukopise i kodekse od 10. do 14. stoljeća, pergamene, misale i Biblije bogato ukrašene minijaturama. Preč. Magić je objasnio kako su te knjige dolazile iz raznih europskih zemalja s biskupima i kanonicima, te da su crkveni ljudi stoljećima bili čuvari i prenositelji znanja.

Razgovor je proširen na suvremene izazove i digitalizaciju. Preč. Magić prokomentirao je da digitalne tehnologije omogućuju širu dostupnost građe, ali da dodir s izvornikom pruža iskustvo koje ekran ne može zamijeniti – od teksture papira do tragova ljudske ruke. Posebno je naglasio da „knjiga nije samo nositelj informacije, nego i dio kulturne i duhovne memorije naroda“.

U nastavku su razgovarali o ulozi knjižnica u današnjem digitalnom dobu. Preč. Magić objasnio je kako knjižnice zadržavaju vjerodostojnost, autentičnost i znanstvenu provjeru koju digitalni izvori često nemaju. Posebno je istaknuo razliku između svjetovnih i crkvenih knjižnica, navodeći da crkvene knjižnice, osim znanstvene, imaju i duhovnu i pastoralnu dimenziju.

Razgovor se dotaknuo i stanja crkvenih knjižnica u Hrvatskoj te važnosti njihovog umrežavanja i prepoznavanja knjižničara kao stručnjaka s posebnim poslanjem. Gotal i preč. Magić prisjetili su se i inicijative okupljanja crkvenih knjižničara, kroz koje se razmjenjuju iskustva i potiče suradnja među institucijama.

U završnom dijelu razgovora preč. Magić osvrnuo se na budućnost knjižnica i knjižničara, rekavši: „Knjižnice neće nestati jer su čuvarice znanja, vjere i identiteta. Tehnologija može pomoći, ali ne smije preuzeti dušu knjige.“

Knjižnica će u ponedjeljak 3. studenog organizirati i drugi događaj u sklopu manifestacije, predstavljanje knjige „Božji hram“ autora Danijela Kralja, i to u 19 sati u dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije (Zagrebačka 3).

Danijel Kralj član je Udruge slijepih Međimurske županije i pjesnik. „Božji hram“ njegova je peta zbirka pjesama u izdanju ogranka Matice hrvatske u Čakovcu. Zbirka je duhovne tematike. Predstavljanje te knjige organizira se u suradnji s Povjerenstvom za pastoral osoba s invaliditetom i njihovih obitelji Varaždinske biskupije.