Istina je prava novost.

Papin govor članovima armenskih vlasti, građanskoga društva i diplomatskog zbora

Katolička Crkva želi aktivno surađivati sa svima kojima su na srcu sudbine uljudbe i poštovanje prava ljudi

Erevan, (IKA) – Od životne je važnosti da svi koji ispovijedaju svoju vjeru u Boga ujedine svoje snage kako bi izolirali svakoga tko instrumentalizira i manipulira svetim Božjim imenom, istaknuo je papa Franjo 24. lipnja na susretu s predstavnicima armenskih vlasti, građanskoga društva i Diplomatskoga zbora na kraju prvoga dana pohoda u Erevanu. Papa se na početku svojega govora prije svega spomenuo svečanoga slavlja koje je prošle godine predvodio u bazilici Svetoga Petra u Vatikanu, zajedno s Karekinom II., vrhovnim patrijarhom i katholikosom svih Armenaca; Aramom I., katholikosom Armenske Crkve sa sjedištem u Ciliciji; te Nersesom Bedrosom XIX., nedavno preminulim armenskim katoličkim patrijarhom. Tom je prigodom spomenuta obljetnica Metz Yegherna, “Velikoga zločina”, koji je pogodilo vaš narod i prouzročilo smrt golemoga mnoštva ljudi. Tom je tragedijom, tim genocidom, prema Papinim riječima, nažalost, započeo žalosni niz strahovitih katastrofa prošloga stoljeća, ostvarenih uz zastranjena rasna, ideološka ili vjerska obrazloženja, koja su pomračila um krvnika do te mjere da su si kao cilj postavljali uništenje čitavih naroda. Žalosno je da su u toj, kao i u drugim tragedijama, velike sile gledale na drugu stranu, dodao je Papa. Istaknuvši kako je armenski narod i u najtragičnijim trenucima svoje povijesti, u Križu i Kristovu uskrsnuću uvijek pronalazio snagu da se podigne i ponovno dostojanstveno nastavi svoj put, Sveti Otac kazao je da to pokazuje koliko su duboki korijeni kršćanske vjere, i koliko beskonačno blago utjehe i nade ona obuhvaća. Papa je stoga poželio da cijeli ljudski rod znade iz te mržnje, tih predrasuda i nezaustavljive želje za vlašću, izvući pouku i djelovati odgovorno i mudro kako bi spriječio opasnost da ponovno upadne u takve strahote. Neka se stoga od strane svih ljudi povećaju napori kako bi u međunarodnim sporovima uvijek prevladali dijalog, stalno i istinsko traženje mira, suradnja među državama i ustrajno zauzimanje međunarodnih tijela, u svrhu uspostavljanja pouzdanja potrebnoga za postizanje trajnih sporazuma koji gledaju prema budućnosti, poželio je Papa.
Katolička Crkva želi aktivno surađivati sa svima kojima su na srcu sudbine uljudbe i poštovanje prava ljudi, kako bi u svijetu prevladale duhovne vrijednosti i bili razotkriveni oni koji kaljaju njihovo značenje i ljepotu, kazao je Papa te istaknuo da je stoga od životne važnosti da svi koji ispovijedaju svoju vjeru u Boga ujedine svoje snage kako bi izolirali svakoga tko se služi religijom za naume o ratu, nasilju i nasilnom progonu, instrumentalizirajući pritom sveto Božje ime, i manipulirajući njime. Danas su kršćani, možda čak i više nego u vrijeme prvih mučenika, na nekim mjestima diskriminirani i progonjeni samo zbog toga što ispovijedaju svoju vjeru, dok se za previše sukoba na raznim stranama svijeta još uvijek ne pronalaze pozitivna rješenja, te oni i dalje uzrokuju žalost, uništavanje i prisilno seljenje čitavih naroda, primijetio je Papa. Stoga je nužno da oni koji su odgovorni za sudbinu naroda hrabro i bez odgađanja poduzmu inicijative kako bi njihovi glavni ciljevi bili prekid trpljenja, traženje mira, zaštita i prihvat onih koji su meta nasilja i progona, te promicanje pravednosti i održivoga razvoja.
Spomenuvši potom 25. obljetnicu neovisnosti Armenije, koja se slavi ove godine, papa Franjo kazao je da je to dobra prigoda za spominjanje postignutih ciljeva, te za postavljanje novih. Proslava te radosne obljetnice bit će, prema Papinim riječima, još znakovitija ako za sve Armence, u domovini i u dijaspori, ona bude posebni trenutak za poticanje pravednoga i uključujućega građanskog i društvenog razvoja zemlje. Riječ je o stalnom nadziranju da se ne izostavljaju moralni imperativi jednake pravednosti za sve, te solidarnosti sa slabima i manje uspješnima, rekao je papa Franjo navodeći riječi svetoga Ivana Pavla II. koje je izrekao odlazeći iz Armenije na završetku svojega pohoda toj zemlji 2001. godine. Povijest vaše zemlje ide usporedo s njezinim kršćanskim identitetom, koji ne treba priječiti zdravu laičnost države, nego ju ima tražiti i podupirati, pospješujući građansko sudjelovanje svih članova društva, vjersku slobodu i poštovanje manjina, napomenuo je Papa te dodao: “Povezanost svih Armenaca i veće zauzimanje za pronalaženje korisnih putova kako bi se nadvladale napetosti s nekim obližnjim zemljama, učinit će lakšim ostvarenje tih važnih ciljeva”. Katolička Crkva, premda je u Armeniji nazočna s ograničenim brojem ljudi, radosna je što može pružiti svoj prinos razvoju društva, posebice u svojemu djelovanju za najslabije i najsiromašnije, na zdravstvenom i odgojnom, te posebno na karitativnom području. Neka Bog blagoslovi i zaštiti Armeniju, zemlju prosvijetljenu vjerom, hrabrošću mučenika, i nadom jačom od svake boli, zaključio je papa Franjo.