Zagreb, (IKA) – U lipanjskom broju kršćanske obiteljske revije “Kana” Josip Grbac promišljajući “sadašnji trenutak” ukazuje na susret pape Franje i petstotinjak europskih uglednika u Vatikanu u prigodi uručenja Karlove nagrade za njegove prinose u izgradnji Europe. Grbac ističe, kako su u govorima izrečenima tom prigodom isplivala dva naličja Europe: ono koje zastupa papa Franjo, drugo iz govora vodećih ljudi europskih institucija predsjednika Europskog parlamenta, predsjednika Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća. “Jedno je naličje pokušaj integracije, prihvaćanja drugoga i drukčijega, solidarnosti među različitim kulturama, drugo pak pokušaj zatvaranja i izoliranja Europe, naličje zidova i bodljikavih žica, velikih i sitnih egoizama.
Uz dodjelu spomenute nagrade i susreta u Vatikanu, tj. zašto je Papa zaslužio nagradu, te o odnosu Crkve i Europske Unije Kana prenosi misli koje je u razgovoru za katolički dnevnik La Croix izrekao predsjednik Instituta “Sveti Benedikt” i postulator kauze za beatifikaciju Roberta Schumana Cedric Burgun.
“Lijek milosrđa” naslov je ovomjesečne kolumne Stjepana Balobana, koja ukazuje na činjenicu da je tema milosrđa po papi Franji doživjela svoju potpunu “postkoncilsku realizaciju”, a istodobno novu i trajnu afirmaciju. Tonči Matulić pak temu milosrđa uključuje u razmišljanje naslovljeno “Snaga milosrđa u obnovi poretka pravednosti”. Autor naglašava kako je Crkva navjestiteljica i posrednica najdragocjenije snage duha – snage milosrđa s pomoću koje je jedino moguće liječiti tjelesne i duhovne rane ranjenih, pomagati siromašne, hraniti gladne, posjećivati osamljene, tješiti žalosne, uključivati isključene, ispravljati nepravde, navodnjavati duhovne pustinje, ispirati nečiste savjesti, širiti uskogrudne osobnosti, mekšati krute karaktere, razgoliti mrak, unositi smisao u isprazne egzistencije, grijati hladna srca.
“Milosrdni Isus suosjeća” naslov je teksta Darka Teperta, koji se osvrće na odlomak iz Evanđelja po Marku o opsjednutome, te na odlomak iz Evanđelja po Mateju iz kojeg je očito da Isusovo poslanje uključuje ne samo riječ, nego i konkretna djela u korist čovjeka.
Bono Zvonimir Šagi tekstom “Zemlja – naš zajednički dom” još jednom ukazuje na aktualnost enciklike pape Franje “Laudato si'”, tj. na Papin apel za hitnim djelovanjem u očuvanju “našega zajedničkog doma”.
Milan Šimunović nastavlja niz o prošloj biskupskoj sinodi, ukazujući opredjeljenje za život.
Aktualni trenutak u Hrvatskoj posvješćuju u svojim tekstovima Tonči Tadić “Hrvatska, Biden, Putin i Erdogan” i Stanko Uršić “U korist vlastite štete”.
Ivan Karlić nastavlja niz o sakramentima, te približava povijesni pregled razumijevanja sakramenta euharistije.
Sugovornik Kane dominikanac o. Diethard Zils prisjeća se svojih početaka učenja hrvatskoga jezika, druženja s Dragutinom Tadijanovićem. No, ističe i kako “Hrvatska pripada kulturnom krugu zapadne Europe”, te je “prepoznatljiva kao posebni kulturološki entitet, te jednako vrijedan partner u zajednici europskih zemalja”.
Zanimljivosti iz “Papinskog godišnjaka” za 2016. godinu donosi Snježana Kirinić, među ostalim ističe, kako je u devet godina broj katolika u svijetu porastao za 14,1%.
Darko Gašparović u tekstu “Izranjanje ljepote” piše o tri kipa “Pieta”, Buddhi u pećini zvanoj Seogkurum, te o lošinjskom Apoksiomenu. Tatjana Kren piše o pomrčinama Sunca u Sunčevu sustavu, a Rafael Rimić u rubrici “Odgoj za medije” upozorava na “Nasilje i seksualne sadržaje u medijima”.
Kana donosi i putopis Ivane Ćepulić iz Belgije, zapis iz Kistanja Zvonka Madunića, te predstavlja samoukog kipara Nediljka Ožića i slikara Hrvoja Puškarića.