Istina je prava novost.

Hrvatski velikan Juraj iz Slavonije predstavljen na Književnoj večeri HKD Sv. Jeronim

Napisao je prvu glagoljičku početnicu i osnovne kršćanske molitve glagoljičkim pismom oko 1400. godine

Zagreb, (IKA) – Na sedamnaestoj Književnoj večeri četvrtkom Hrvatskoga književnoga društva Sv. Jeronima, održanoj u četvrtak, 2. lipnja, hrvatski filolog i kroatolog dr. Alojz Jembrih održao je predavanje “Juraj Slavonac/Slovinac – profesor i poučavatelj glagoljice na Sorbonni u 15. stoljeću (uz 600. obljetnicu njegove smrti)”. Riječ je o zanimljivom čovjeku iz hrvatske povijesti i po svom životnom putu vrlo izazovnom, koji je krajem XIV. i početkom XV. stoljeća podučavao francuske studente o hrvatskoj jezičnoj posebnosti. Juraj iz Slavonije (Hrvatske) rođen je između 1355. i 1360. godine u Brežicama (danas Slovenija). Bio je glagoljaš i latinist, duhovni pisac i predavač bogoslovlja na znamenitom pariškom sveučilištu Sorbonna (1394.-1403.), a zatim kanonik u gradu Toursu (1404.-1416.), gdje je 6. svibnja 1416. umro. Napisao je prvu glagoljičku početnicu i osnovne kršćanske molitve glagoljičkim pismom oko 1400. godine. Tim je tekstovima pokazao svojim studentima i drugim predavačima da osim hebrejskoga i grčkoga pisma postoji izvorno hrvatsko pismo, a on ga naziva “hrvatski alfabet”. Nabrojio je jedanaest glagoljaških biskupa koji bogoslužje obavljaju na hrvatskom jeziku. Svojom knjigom “Tvrđava djevičanstva”, pisanom na latinskom i francuskom jeziku, ušao je u povijest francuske i europske književnosti. Knjiga je nedavno prevedena na hrvatski jezik. Bio je ponosan na hrvatsku Istru za koju je izrijekom napisao da ju nastanjuju Hrvati.
U raspravi sudionika večeri istaknuto je kako bi Juraj iz Slavonije svakako trebao biti predmet školske nastave. U tijeku je javna rasprava o školskom uputniku, pa bi bilo dobro da ga mjerodavna skupina društveno-humanističkoga područja uvrsti u program školske nastave. Poznavajući posebnost svoga hrvatskoga naroda, Juraj ju je prije više od šest stoljeća predočio Francuzima, pa je zauvijek postao poveznica između hrvatske i francuske kulture.