Šibenik, (IKA) – Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavilića iz Šibenika organiziralo je hodočašće kroz Bosnu i Hercegovinu pod nazivom „Nikolinom Bosnom”. Organizator i voditelj hodočašća fra Ivan Bradarić je koncipirao hodočašće na način da vjernike provede kroz Bosnu i Hercegovinu u kojoj je svetac propovijedao dvanaest godina – kako to svjedoči i p. Hijacint Doborović 1733., a koji je prepisao stari spis koji spominje taj Nikolin pothvat. Dakako, nije u prvom planu bilo utvrđivanje etapa i mjesta gdje je sve Nikola boravio i koja je mjesta posjetio nego senzibiliziranje vjernika za Bosnu u kojoj i danas vjernici prolaze sličnu povijest kao u vrijeme sv. Nikole Tavilića.
Četrdesetak hodočasnika iz Šibenika i okolice krenulo je na četverodnevno hodočašće nazvano „Nikolinom Bosnom”, a cilj je bio proći važnija povijesna mjesta Bosne i Hercegovine uz posjet crkvama i drugim važnim spomenicima. Prvoga dana hodočašća grupa se najprije zaustavila na Buškom jezeru u samostanu sv. Ilije gdje oci karmelićani drže prekrasnu kuću za duhovne vježbe. Kroz centar je hodočasnike proveo fra Đani i pokazao izvanrednu zbirku narodnih nošnji Bosne i Hercegovine te zanimljivu izložbu slika autora Jasmina Fazlagića. Uslijedio je posjet Tomislavgradu s velebnom crkvom koja je 2010. posvećena sv. Nikoli Taveliću, a put do Jajca upotpunjen je razgledanjem prekrasnih krajobraza i stajanjem u Kupresu uz posjet crkve Svete obitelji. U Podmilačju je hodočasnike dočekao župnik koji je rado protumačio svetište i izmolio nad hodočasnicima blagoslovnu molitvu. Jajce, stari kraljevski grad još uvijek se doima svečano unatoč svim nedaćama koje su ga snašle. Prvi dan je zaključen posjetom plivskim jezerima i mlinicama.
Hodočašće „Nikolinom Bosnom” drugoga dana je nastavljeno posjetom Nadbiskupskom sjemeništu „Petar Barbarić” u Travniku. U kapelici sjemeništa hodočasnici su slavili svetu misu, upoznali se s djelatnošću ove ustanove kao i sa životom sluge Božjega Petra Barbarića, nakon čega su nastavili put do Kraljeve sutjeske. „Ljepotica u zabiti” kako nazivaju ovaj drevni samostan s kraja četrnaestoga stoljeća izmamila je najplemenitije osjećaje i kod naših vjernika posjetitelja. Popodnevni dio bio je rezerviran za posjet Sarajevu s detaljnim razgledavanjem prvostolne crkve i sarajevske katedrale, a zatim i pravoslavne saborne crkve Presvete Bogorodice. Sarajevski posjet hodočasnici su zaključili posjetom crkve sestara kćeri Božje ljubavi koje su predstavile svoju kongregaciju i dale kratki prikaz života i mučeništva sestara blaženica Drinskih mučenica.
Trećega dana hodočasnici su posjet Sarajevu zaokružili odlaskom na vrelo Bosne. Zelenilo i puno vode na izvoru osvježili su ove jutarnje, pomalo ljetne temperature. Preko Kiseljaka do Fojnice bila je sasvim ugodna vožnja a posjet fojničkom samostanu Svetoga Duha bio je golemo iznenađenje za sve hodočasnike. Novouređeni muzej u čijoj je izgradnji sudjelovala i Republika Hrvatska opravdao je svrhu svojega postojanja. Golema povijesna zbirka dokumenata prati fratarski život u ovome samostanu i cijeloj provinciji Bosne Srebrene. Izvanredna zbirka kovanica kao i zbirka crkvenoga ruha i predmeta najčešće fojničkih majstora zlatara i drugih vještih rukotvoraca jedinstvena je i impresivna. Vožnja preko Jablanice uz tok rijeke Neretve zbilja je jedinstven doživljaj. Dolaskom u Mostar hodočasnici su najprije posjetili fratarski samostan i crkvu sv. Petra i Pavla. Mostarski domaćin fra Josip Vlašić proveo je hodočasnike kroz samostan i crkvu tumačeći povijest Crkve u Hercegovini i djelatnost fratara a zatim je hodočasnike odveo na stari most. Nakon posjeta katedrali hodočasnici su pošli u obližnje Međugorje gdje su noćili.
Posjet Međugorju bio je ujedno i posljednja hodočasnička točka nakon čega su se hodočasnici prepuni dojmova vratili u Šibenik.