„Crkva ostaje vjerodostojna ne zbog moći, brojeva ili strategija, nego kada vjera postane živo svjedočanstvo, izraženo i pretočeno u konkretna djela oslobođenja, pravednosti i milosrđa koja vraćaju dostojanstvo i otvaraju putove prave slobode“, istaknuo je kardinal Parolin.

„U devetom stoljeću benediktinski redovnik je stigao u Sjevernu Europu na misiju koja nije bila temeljena na strategijama ili uspjehu, nego na vjernosti Isusu“, podsjetio je državni tajnik te dodao da je prva stvar koju je učinio bila oslobođenje nekoliko robova. „Njegove su geste i danas aktualne, osobito u svijetu izranjenom novim oblicima ropstva – gospodarskim, kulturnim i duhovnim – te obilježenom isključivanjem i ravnodušnošću“, naglasio je.

Nakon što je prenio pozdrave pape Lava XIV., jamčeći njegovu duhovnu blizinu, kardinal je istaknuo snagu veze izgrađene u prošlosti te još uvijek živu prisutnost pastoralne skrbi i evanđeoskoga žara koji su krasili Ansgarovu misiju prije dvanaest stoljeća. „To je misija koja je proizašla iz izvanrednog iskustva oslobođenja u njegovu vlastitu životu“, rekao je kardinal Parolin te dodao da je sv. Ansgar potaknut radošću Božjeg oprosta želio podijeliti tu radost s drugima jer to je bila radosna vijest koju je nosio sa sobom.

Govoreći u hramu posvećenom benediktinskom monahu koji je bio prvi kršćanski misionar među narodima današnje Danske i Švedske, kardinal se prisjetio glavnih dijelova njegova života: od ulaska, još kao dječak, u francuski samostan Corbie, do preseljenja kao dvadesetogodišnjak u novoosnovani samostan Corvey u današnjoj Njemačkoj.

„Uslijedila je hrabra odluka o evangelizacijskoj misiji u Danskoj. U trenutku napuštanja poznatih mjesta i dragih ljudi kako bi pošao za Isusom, Ansgar nikada nije posustao, pokazujući hrabrost i povjerenje koje su impresionirale njegove suvremenike: njegov učenik i biograf zabilježio je u knjizi ‘Vita Anskarii’ zadivljenost onih koji su vidjeli kako donosi bolne odluke iz ljubavi prema Kristu. U svom djelovanju, benediktinac je svjedočio kršćanstvo živeći kao kršćanin, u skladu s Evanđeljem koje ne pruža apstraktna rješenja, nego viziju ljudske osobe čije dostojanstvo prethodi svakoj računici“, istaknuo je državni tajnik.

„U svojoj misiji, sv. Ansgar se suočavao s velikim protivljenjima i smatrali su ga neuspješnim, ali uspjeh nije bio ono što je tražio: u njemu se ostvarivao pavlovski paradoks ‘ludosti križa’ prema kojem u svijetu koji cijeni moć, utjecaj i uspjeh, Raspeti Krist izgleda kao neuspjeh. Ali ta je ludost Božja mudrost“, pojasnio je kardinal Parolin – „jer pokazuje ljubav sposobnu potpuno se darovati. Tako povijest Ansgarova života podsjeća da Crkva ne raste prvenstveno po brojkama, nego po muškarcima i ženama koji žive u vjernosti, ustrajnosti i ljubavi: misija počinje s preobraženim srcima“, istaknuo je vatikanski državni tajnik.

Pozvao je prisutne na obnavljanje evanđeoske hrabrosti i čuvanje nade ondje gdje se povijest umorila svjedočiti da plodnost proizlazi iz ljubavi koja ujedinjuje i iz povjerenja u trajno Božje djelovanje, čak i u najranjivijim situacijama.

„Danas Danska više nije pogansko mjesto koje je Ansgar zatekao po dolasku; povijest zemlje neizbrisivo je obilježena njegovom kršćanskom baštinom, a katolička zajednica, zajedno s luteranima i svim ljudima dobre volje, doprinosi kroz služenje, solidarnost i poštovanje ljudskog dostojanstva“, istaknuo je kardinal Parolin te dodao da je „Ansgar znao da misija Isusovih učenika počinje preobraženim srcem te da se zdravlje Crkve ne mjeri brojevima ili uspjesima, nego sposobnošću da hodimo s Kristom i da mu ostanemo blizu u svakoj prilici“, izvijestio je Vatican News.