Zagreb, (IKA) – Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije priredio je u ponedjeljak 2. svibnja u Domitrovićevoj kuli na Kaptolu u Zagrebu predstavljanje izložbe “Ne/Izliječeni sveci. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi na polikromiranim drvenim skulpturama iz fundusa Dijecezanskog muzeja Zagrebačke nadbiskupije”. Konferencija za novinare priređena je uoči samog otvaranja izložbe, koji će se održati u srijedu 4. svibnja u 19 sati u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.
Predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije mons. Nedjeljko Pintarić istaknuo je kako je ta kula prvi puta otvorila vrata za neku izložbu, premda je ona i dalje vezana uz Odbor za obnovu zagrebačke katedrale. Vezano uz izložbu, rekao je kako je ona plod suradnje između Zagrebačke nadbiskupije i Dijecezanskog muzeja Zagrebačke nadbiskupije (koji je 1939. utemeljio zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac) i Odsjeka za konzerviranje i restauriranje Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Posljednjih sedam godina studenti ALU dolazili su u prostorije Nadbiskupskoga duhovnog stola gdje su obavljali svoju praksu, te su predstavljene skulpture plod toga studentskog rada. Mons. Pintarić istaknuo je kako je suradnja proširena i na Muzej za umjetnost i obrt, te izrazio nadu i u širenje suradnje u svrhu očuvanja, predstavljanja i valorizacije naše kulturne baštine.
Dekan ALU Aleksandar Battista Ilić zahvalio je kolegici Zvjezdani Jembrih, predstojnici Katedre za restauriranje umjetnina pri ALU na upornosti, a Zagrebačkoj nadbiskupiji koja na takav način podržava obrazovanje studenata. Govoreći o ulozi ALU, rekao je da kroz praksu služi društvu, no ni “tehnika, ni tehnologija nisi razlog samima sebi, već slavljenje života, života koje su ove skulpture imale u svom začetku kad su napravljene”.
Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, važnim je istaknuo rad studenata te se pozitivnim izrazio o suradnji triju “ključnih, nacionalnih institucija na jednom malom, ali važnom projektu”. Naime, svaka hrvatska nadbiskupija ima u svojim temeljima očuvanje nacionalne kulturne baštine, rekao je, te ustvrdio “da nije bilo Crkve ne znam što bi nam ostalo”. Zahvaljujući toj inicijativi uspjeli smo zajedno prirediti izložbu i urediti ovaj prostor, te mu dati veliki potencijal. Ovo uistinu vidim kao mjesto okupljanja i raznoraznih kulturnih događanja koje gradu Zagrebu donosi novu kvalitetu koju on nije imao, rekao je. Izrazio je nadu da se time obnavlja inicijativa za uistinu otvaranje Dijecezanskog muzeja i metropolitanske galerije kojom bi se predstavila kulturna baština koja postoji i koja se čuva zahvaljujući kardinalu Stepincu i njegovim nasljednicima. Riječ je o velikom kulturnom blagu, koje je osim rijetkim stručnjacima nepoznato, rekao je Gašparović.
Zvjezdana Jembrih podsjetila je kako je za posjeta studenata Riznici zagrebačke katedrale 2006. godine bilo postavljeno pitanje “što se tu može učiniti”, te “hoćemo li te skulpture ikada više vidjeti”. Godinu dana kasnije uspostavljena je formalna suradnja između Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i ALU. Od tada, svake godine restauratorskom praksom skrivenom od očiju javnosti odvija se nastava i diplomski radovi studenata. U rad, učenje i podučavanje ugrađeno je tisuće sati. Generacije studenata izrasle su u suradnji i radu s ovim skulpturama, rekla je. Kad se zagledamo u te skromne skulpture, koje su možda i neugledne, kojima nije vraćen puni sjaj konzervatorsko-restauratorskih radova, one ipak prosijavanju unutarnjom energijom koju moramo prepoznati, ako to želimo prenijeti u budućnost. Upravo edukacija, suradnja sa studentima, suradnja s javnošću i drugim institucijama je u tome ključna, rekla je Jembrih. Uputila je i na povijesti aspekt izložbe, kojom se otvara Domitrovićeva kula za javnost.
Dodala je kako će ova izložba imati i popratni sadržaj, a to će biti radionice koje će se odvijati srijedom i subotom u prostoru Nadbiskupskoga dvora pokraj kapele Sv. Stjepana. U radionicama će studenti koji su radili na skulpturama predstavljati tradicionalne restauratorske tehnike.
Danko Šourek s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je važnost obrazovanja studenata povijesti umjetnosti. Stoga je zahvalio na mogućnosti koja je studentima dana da sudjeluju u procesu restauracije, odnosno procesu koji prethodi tome, a to je procjena umjetnina. Martina Lochert, studentica 5. godine Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina pri ALU, koja je sudjelovala u restauratorsko-konzervatorskim radovima na tri izloženie skulpture, rekla je da joj je jako drago vidjeti obnovljene skulpture i skulpture koje su u puno boljem stanju nego kad su došle na Odsjek. Ona će biti i jedna od voditeljica radionica “Od drva do zlata” i “SOS za svece”.
Na kraju je mons. Pintarić istaknuo kako izložbu prati katalog u kojem je sve vezano uz izložbu dokumentirano. Bit će pripremljen i preklopnik na hrvatskom i engleskom jeziku koji će dati osnovne obavijesti o samoj izložbi.