Postira, (IKA) – Tek nam predstoji vrednovanje prijevoda Biblije na hrvatski jezik uglednoga svećenika i bibličara Ivana Matije Škarića iz Postira. Riječ je o prvoj hrvatskoj tiskanoj Bibliji s opsežnim komentarom na kojoj je taj prevoditelj radio gotovo 30 godina. Radi se o Bibliji čije je tiskanje završeno 1861. godine u Beču i koja je vrlo značajna za hrvatsko govorno područje, poručila je, između ostaloga, dr. Zrinka Jelaska s Odjela za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu na predavanju koje je u Noći knjige, u petak 22. travnja, održala u Pastoralnom centru Sv. Josip u Postirima na Braču.
Pojasnila je da je osim dobroga poznavanja biblijskoga jezika potrebno dobro poznavati i značenje biblijskoga događaja. Zato je taj prevoditelj prije rada na Bibliji otišao na studijsko putovanje kako bi obogatio svoje poznavanje biblijske problematike, a u Beču je osim biblijskih znanosti studirao staroistočne jezike. Posebno je istaknula značenje popratnih komentara koji su širi od samoga biblijskoga teksta. Koliki je bilo interes za taj prijevod Svetoga pisma tiskan u Beču od 1858. do 1861., najbolje potvrđuje činjenica da je tiskan u 1600 primjeraka, od kojih je već unaprijed bilo plaćeno oko 1350 primjeraka. U osvrtu na taj značajni prijevod, okupljenima je pojasnila nekoliko biblijskih ulomaka, usporedivši ih s drugim prijevodima Svetoga pisma. Dodala je kako su se tim prijevodom služili ugledni bibličari, među kojima i dr. Bonaventura Duda koji je krajem 60-ih godina 20. stoljeća radio na tzv. Zagrebačkoj Bibliji. Ulomke Škarićeva prijevoda publici je približila prof. hrvatskoga jezika i književnosti Marijana Kličinović.
Ivan Matij Škarić (1793.–1871.) bio je svećenik Splitske nadbiskupije, rodom iz Postira. Od 1824. godine u Beču je na Augustineumu studirao biblijske znanosti i staroistočne jezike, a 1826. promoviran je u doktora teoloških znanosti. Poticaj za prevođenje Škariću je dao rektor Augustineuma u Beču Jakob Frint na poticaj papinskoga nuncija u Beču koji je htio pronaći darovitoga studenta koji bi preveo Sveto pismo. Po završetku studija u Zadru je zajedno sa 6 pisara 1826. godine počeo raditi na prijevodu Biblije. Njegov je prijevod drugi cjeloviti objavljeni prijevod Svetoga pisma na hrvatski jezik nastao u okviru Katoličke Crkve.
Predavanje je organizirala tamošnja općinska knjižica u nastanku, koja nosi ime toga prevoditelja Biblije. Najavljujući aktivnosti u organizaciji Općinske knjižnice smještene u prostorima Pastoralnoga centra, voditeljica Sanja Nejašmić istaknula je da je prva Noć knjige posvećena upravo Ivanu Matiji Škariću koji je svojim prijevodom Svetoga pisma zadužio svoje rodno mjesto.