Konferenciju su organizirali Pravni fakultet Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Centar za diplomaciju Katoličkog sveučilišta Ivana Pavla II. u Lublinu te Institut za političke studije Poljske akademije znanosti.

Konferencija, koja je okupila okupila domaće i inozemne znanstvenike i stručnjake iz područja međunarodnih odnosa, prava i političkih znanosti, održana je povodom Parlamentarnog summita Inicijative triju mora kojeg Hrvatski sabor organizira 24. i 25. ožujka 2026. u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.

Uoči konferencije, dekan Pravnog fakulteta i predsjednik programskog odbora konferencije, izv. prof. dr. sc. Kristian Turkalj poručio je: „Parlamentarna diplomacija postaje sve relevantnija u svjetlu aktualne geopolitičke situacije budući da je slobodnija od klasične diplomacije te može značajno doprinijeti očuvanju mira i jačanju međudržavnih odnosa. Parlamentarna diplomacija posebno je važna i za razvijanje suradnje među nevladinim sektorom – sveučilištima, udrugama, poduzetnicima.“

Program je započeo uvodnim obraćanjima rektora prof. dr. sc. Željka Tanjića i zastupnika Hrvatskog sabora Andra Krstulovića-Opare, nakon čega su uslijedila dva tematska panela posvećena parlamentarnoj diplomaciji u teoriji i praksi.

U prvom panelu, posvećenom konceptualnom okviru parlamentarne diplomacije i regionalnoj suradnji, sudionici su otvorili ključna teorijska i povijesna pitanja ove sve važnije dimenzije suvremene vanjske politike, a prvim panelom moderirala je Karla Ressler, mag. iur.

Prof. Beata Piskorska, prorektorica za studente i internacionalizaciju Sveučilišta Ivana Pavla II., istaknula je kako parlamentarna diplomacija postaje sve značajnija u kontekstu globalizacije i pluralizacije međunarodnih odnosa. Naglasila je da ona nadopunjuje tradicionalnu diplomaciju država te pridonosi izgradnji povjerenja i promicanju demokratskih vrijednosti te je upozorila na njezina ograničenja, osobito u odnosu na nedostatak izvršnih ovlasti.

Prof. Agnieszka Orzelska-Stączek s Instituta za političke studije Poljske akademije znanosti govorila je o ulozi parlamentarne diplomacije u oblikovanju regionalne suradnje kroz Inicijativu triju mora. Posebno je analizirala različite razine suradnje – nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta, a zaključno je istaknula važnost parlamentarnih foruma u jačanju političkog dijaloga i regionalnih veza.

Izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu predstavila je povijesni razvoj Inicijative triju mora, povezujući je s dugoročnim geopolitičkim procesima u Europi. Ukazala je na kontinuitet prometnih i trgovačkih pravaca od antičkih vremena do danas te naglasila kako suvremene inicijative predstavljaju pokušaj obnove strateških veza srednje Europe.

Dr. Michał Dworski iz  Centra za diplomaciju Katoličkog sveučilišta Ivana Pavla II. analizirao je parlamentarnu diplomaciju u kontekstu Hladnog rata, a u analizi se usredotočio na djelovanje parlamentarnih struktura u egzilu iz srednje i istočne Europe, za koje je posebno istaknuo njihovu ulogu u očuvanju političkog kontinuiteta i međunarodne vidljivosti naroda bez državne suverenosti.

Dr. Daniel Markovič s Katoličkog sveučilišta u Ružomberoku govorio je o utjecaju digitalne transformacije i umjetne inteligencije na parlamentarnu diplomaciju. U predavanju je istaknuo potrebu međunarodne suradnje u uspostavi etičkih i zakonodavnih okvira za nove tehnologije.

U drugom panelu raspravljalo se o parlamentarnoj diplomaciji kao sastavnici moderne diplomacije, s posebnim naglaskom na nacionalne i europske kontekste, a panelom je moderirala izv. prof. dr. sc. Petra Palić.

Izv. prof. dr. sc. Vladimir Filipović sa Sveučilišta Libertas analizirao je izazove koje fragmentirani parlamenti predstavljaju za parlamentarnu diplomaciju, kako politička heterogenost može otežati postizanje konsenzusa u vanjskopolitičkom djelovanju, ali je i ukazao i na moguće prednosti takvih sustava u pluralističkim društvima.

Doc. dr. sc. Jakov Žižić sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta govorio je o ulozi parlamentarne diplomacije u procesu stjecanja hrvatske neovisnosti. Pojasnio je kako je Hrvatski sabor početkom 1990-ih imao ključnu ulogu u međunarodnim odnosima te naglasio važnost parlamentarnih kontakata u postizanju međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Izv. prof. dr. sc. Kristian Turkalj, dekan Pravnog fakulteta Hrvatskog katoličkog sveučilišta, osvrnuo se na ulogu parlamentarne diplomacije u procesu pristupanja Europskoj uniji te je govorio o važnosti Europskog parlamenta u nadzoru reformi i političkom dijalogu s državama kandidatkinjama.

Doc. dr. sc. Boško Picula s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu analizirao je odnos Hrvatskoga sabora i izvršne vlasti u oblikovanju vanjske politike. Ukazao je na dominaciju izvršne vlasti u operativnom vođenju vanjske politike, a pritom istaknuo važnost parlamenta u zakonodavnom i političkom okviru međunarodnog djelovanja.