Zadar, (IKA) – ‘Vjerski odgoj u srednjoškolskom kontekstu’ tema je izlaganja dr. Mihaela Provića s KBF-a u Splitu u četvrtak 31. ožujka na 40. međunarodnom simpoziju profesora filozofije i teologije u Zadru. Primarni zadatak vjerskog odgoja je integralni odgoj učenika, a konfesionalni odgoj u školi pomaže učenicima u formaciji osobnosti i vjerskog identiteta. „Crkva preko vjerskog odgoja želi pomoći adolescentima da upoznaju sebe kroz povijest i da vjerski život postane dio njihovog identiteta. Psihologija i sociologija najčešće govore o četiri tipa identiteta: osobnom, seksualnom, rodnom i socijalnom. Konfesionalni odgoj utječe na formaciju vjerskog identiteta i pomaže srednjoškolcu u formaciji prethodna četiri” istaknuo je dr. Prović. Prema načelu vjernosti Bogu i čovjeku, predavač je protumačio tri kriterija u izboru odgojno-obrazovnih sadržaja vjeronaučne nastave u prenošenju ispravnog katoličkog nauka: teološki, ekleziološko-kristološki i antropološki kriterij.

Konfesionalni odgoj dio je integralnog odgoja Katoličke Crkve koji se ostvaruje u župnoj zajednici i školi, vjerskim udrugama i samoobrazovanju. „Crkva je sve više svjesna drugih nekatoličkih svjetonazora na formaciju srednjoškolaca. Prisutnost vjerskog odgoja u državnom odgojno- obrazovnom sustavu pomaže Crkvi da upozna vjernike s katoličkim naukom ali i s drugim svjetonazorima u suvremenom svijetu. Upoznajući se s katoličkim i drugim religijama, učenici se uče o međuljudskim odnosima, odnosu ljudi i svijeta, kulturnom razvoju čovjeka i društva, postizanju pravednih i miroljubivih međuljudskih odnosa i socijalno-gospodarske sigurnosti. Bave se pitanjima identiteta, spolnosti, zdravlja, suživota u školi, obitelji i društvu. Proučavaju pitanja različitosti, jednakopravnosti pojedinaca, spolova, rasa, kultura, vjera, siromašnih i bogatih te usvajaju znanja, sposobnosti i vrijednosti što im pomaže da izrade odgovoran odnos prema sebi, drugima i svijetu” rekao je dr. Prović. Učenici razmatraju i pitanja o društvenim strukturama, gospodarskim i političkim porecima, europskim integracijama i globalizacijskim procesima te se odgajaju za čuvanje prirode i svekolike baštine. „Konfesionalni odgoj je način odgoja kojim Katolička Crkva u odgojno-obrazovnom sustavu prenosi svoje vrijednosti i norme ponašanja. Prenošenjem sadržaja katoličke vjere kroz biblijski, doktrinarni, moralni i sakramentalni odgoj, prenošenjem katoličke opće i kulturne baštine, formacijom katoličkog identiteta i apostolatom vjernika, srednjoškolci trebaju postat zreli i odgovorni članovi Crkve i građani u Hrvatskoj, Europskoj uniji i cijelom svijetu”, istaknuo je dr. Prović.

Predavač je rekao i da bipolarnost odgojno-obrazovnih sadržaja i ciljeva dovodi do komplementarnosti, ali i do neslaganja između Crkve i države u nekim dodirnim temama. „Da bi se izbjegli nesporazumi između Crkve i države, škola bi trebala imati trostruki zadatak: informirati čovjeka o nekoj problematici, formirati ga prema njegovom svjetonazoru i promicati odgoj za mir. Ta trostruka zadaća škole reflektira se u konfesionalnom odgoju na način da ukaže na postojanje nekih problema i stvarnosti koje ne može trajno ignorirati, odgovori na pitanja učenika o smislu života i odgaja učenike kako bi bili sposobni živjeti dijalog, toleranciju i miran suživot u svijetu različitih kultura i religija”, rekao je dr. Prović. U formiranjusrednjoškolaca za suživot u multinacionalnom i multikulturalnom društvu, sadržaj vjerskog odgoja u školi treba biti povezan s čovjekovim svakidašnjim životom, nudeći odgovore razumljivim jezikom. „Poruka Krista i Crkve treba seprenositi u njegovoj punini, ne mijenjajući je i ne preskačući nijedan njen dio. Srednjoškolski vjerski odgoj treba biti prosvijetljen Biblijom, tradicijom Crkve, crkvenom i civilnom poviješću, sadržajima Drugog vatikanskog koncilai drugim tekstovima s kojima se može usporediti život Crkve, drugih religija i različitih suvremenih svjetonazora” rekao je dr. Prović.

Da bi se ostvarila cjelovita integralna formacija,konfesionalniodgojni sadržaji trebaju uključivati sljedeće ciljeve: biblijski i doktrinarni odgoj, moralni i sakramentalni odgoj, učenje o općoj kulturi i crkvenoj kulturnoj baštini te formaciju osobnosti i vjerskog identiteta adolescenata. „Cilj vjerskog odgoja je pokazati življenje nauka djelima, poput Kristakoji djelima svjedoči što propovijeda. Povezanost nauka i djela posebno se vidi u sakramentalnom životu Crkve”, rekao je dr. Prović, istaknuvši da Katolička Crkvakroz školsku nastavu vodi učenike prema zrelosti ljudskog i vjerničkog života. „Crkva je uvijek odgajala učenike da postanu osjetljivi za vrijednosni sustav. Preko vjerskog odgoja, prenoseći opće znanje i kulturu, Crkvaulazi u dijalog sa svijetom i njegovim sudom o vrijednostima u političkom, moralno-etičkom i religioznom pogledu. U tim područjima Crkva idržava dolaze do dodirnih problema kako uskladiti različite poglede na svijet kroz različite svjetonazore”, rekao je dr. Prović, istaknuvši da „dok su mnogi školski predmeti potpuno očišćeni od moralnih i religioznih vrijednosti, konfesionalni odgoj može ponuditi sadržaj o važnosti odgoja za vrijednosti ne bježeći od govora o pluralizmu vrijednosti”. „Vjerski odgoj koji ne može pobjeći od suda javnosti treba transparentno kritično i samokritično govoriti o sustavima i vrijednostima. Poznavanje opće kulture, drugih religija i svjetonazora te crkvene i kulturne baštine informira srednjoškolce o pluralizmu vrijednosti i normi ponašanja što ih može zbuniti i odvesti na krive izbore životnih vrijednosti i ponašanja. No ta opasnost ne bi trebala obeshrabriti Crkvu na njenom putu vjerskog odgoja, nego je potaknuti na još veći žar za odgajanjem učenika”, istaknuo je dr. Prović.

U proteklih dvadeset i pet godina vjeronauka u srednjoj školi u Hrvatskoj koji je uveden temeljem ugovora između Svete Stolice i RH, bila sutri izdanja plana i programa: 1991., 2002. i 2009. g. Srednjoškolski sustav RH sastoji se od preko 360 srednjih škola, četrnaest privatnih strukovnih škola, desetak gimnazija, deset je katoličkih gimnazija, a dvije srednje škole su drugih vjeroispovijesti. „Zbog raznolikosti srednjoškolskog sustava u RH, dorađivanje, prilagodba i obnova plana i programa trajni je zadatakCrkve u traženju odgovora na uvijek nova društvena pitanja srednjoškolaca. Katolički vjeronauk omogućuje da učenici na osobnoj razini upoznaju vjeru, steknu znanje o njenim temeljima, odnosu prema drugim religijama te razumiju njen povijesni hod i utjecaj na društvo, doprinoseći ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja”, poručio je dr. Prović.

.