Split, (IKA) – Predstavljanje i rasprava o prijedlogu kurikula za nastavni predmet Katolički vjeronauk bila je tema izvanrednog nadbiskupijskog stručnog skupa za vjeroučitelje u školi, održanog u subotu 2. travnja u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Na skupu je sudjelovalo više od 200 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i manji broj iz Hvarske biskupije.
Povod ovom dodatnom okupljanju vjeroučitelja je otvaranje stručne i javne rasprave o prijedlogu novog kurikula Katoličkog vjeronauka u koju bi se, prema naputku Agencije za odgoj i obrazovanje i nadbiskupijskog Katehetskog ureda, trebalo uključiti što više vjeroučitelja. Prema riječima predstojnika Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don Josipa Periša, preduvjet za aktivno uključenje u raspravu je što bolje poznavanje sadržaja navedenog dokumenta. Stoga se od sudionika skupa očekivalo prethodno iščitavanje više kurikularnih dokumenata s ciljem što aktivnijeg i temeljitijeg uključenja u raspravu.
Prijedlog kurikula Katoličkog vjeronauka okupljenim vjeroučiteljima predstavila je Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje – podružnica Split, istaknuvši kako se posljednjih petnaest godina pokušavaju provesti određene reforme s ciljem osuvremenjivanja nastave, tj. pomicanja fokusa učenja sa sadržaja na usvajanje kompetencija. U tom smislu Marunčić je podsjetila na desetak strateških dokumenata koji su bili vrijedan pokušaj reformi, a koji su zbog svoje djelomičnosti, neusklađenosti sa zakonskom regulativom te nedostatka novca ili političke volje ostali samo „mrtvo slovo na papiru”. Stoga se u pripremi ove posljednje reforme počelo od temeljite analize dosadašnjih strateških dokumenata čiji su dobri dijelovi sačuvani te su se, na temelju znanstvenih istraživanja i kroz usporedbu sa kurikulima zemalja engleskog, njemačkog i talijanskog jezičnog kruga, pokušali uklopiti u novi reformski koncept.
Prema riječima više savjetnice Marunčić, Nacionalna kurikularna reforma sadrži šest sustavnih strateških dokumenta, 29 predmetnih kurikula, nekoliko međupredmetnih tema te tri kurikularna okvira. Dodaju li se tome i tri metodička priručnika, sve u svemu do sada su objavljena 52 kurikularna dokumenta.
Govoreći o novinama koji donosi kurikul za Katolički vjeronauk, Marunčić je istaknula kako je na njemu radilo sedam članova radne skupine, od sveučilišnih profesora do vjeroučitelja u školi. Kurikul sadrži opis predmeta, odgojno-obrazovne ciljeve, domene i poddomene, odgojno-obrazovne ishode, povezanost s ostalim obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim predmetima, te vrednovanje ishoda. U opisu vjeronauka kao školskog predmeta navedena je njegova svrha s naglaskom kako se radi o konfesionalnom, ali i dijaloški usmjerenom poučavanju. Kurikul pretpostavlja četiri domene od kojih svaka ima tri poddomene koje omogućuju kontinuitet učenja. Najveći dio dokumenta zauzimaju 144 odgojno-obrazovna ishoda za razdoblje od 12 godina školovanja. Postavljeni na visokoj razini, ishodi u sebi uključuju od 75 do 100 ključnih pojmova kroz 25 do 30 nastavnih tema. Prema riječima Sabine Marunčić, kurikul katoličkog vjeronauka je usko vezan i uz druga obrazovna područja i međupredmetne teme na tragu dosadašnjeg nastojanja oko korelacije koju je osobito promicao HNOS. U segmentu vrednovanja kurikulom se predviđa brojčano ocjenjivanje znanja, stvaralačkog izražavanja i istraživačkog rada, dok su komponente kulture međusobnog komuniciranja i zalaganja preimenovane u generičke kompetencije koje bi se prema sadašnjem prijedlogu trebale vrednovati kroz opisne ocjene.
Cjelovita kurikularna reforma trenutačno se nalazi u četvrtoj fazi koja podrazumijeva vrednovanje napravljenih prijedloga dokumenata čiji će se proces usvajanja kretati od usvajanja dokumenata višeg prema dokumentima nižeg reda. Stoga je upravo sada pravi trenutak da se o njima očituje kako stručna, tako i šira zainteresirana javnost, rekla je Marunčić, predlažući uvrštavanje proučavanja reformskih dokumenata u plan individualnog stručnog usavršavanja svakog vjeroučitelja.
U dinamičnoj raspravi koja se razvila nakon predstavljanja, prigovori i prijedlozi vjeroučitelja najviše su bili vezani uz ishode vjeronaučne nastave koji su, prema mišljenju većine, previše usmjereni prema antropološkom vidu vjeronauka. Kritike su bile upućene i prema konceptu domena i poddomena gdje se previše inzistira na ishodima što bi moglo ugroziti sustavnost i cjelovitost vjeronaučnog sadržaja, dok u formulacijama samih ishoda (ciljeva) nedostaje segment življenja i svjedočenja vjere te zauzimanja vjerničkog stava. Vjeroučitelji su pozvani da svoje primjedbe i prijedloge koncizno osmisle i predoče na sastancima županijskih stručnih vijeća te takve upute u javnu raspravu, zaključno do 7. svibnja ove godine.