Zagreb, (IKA) – U uvodniku novoga broja obiteljske revije Kana za ožujak Josip Grbac sadašnji trenutak propituje kroz “život u virtualnom svijetu”. Iznosi niz primjera, poglavito inozemnih u kojima se vidi primjena “virtualnosti” u svakodnevnom životu te zaključuje da “našu budućnost kreiraju anonimni autoriteti, kreatori profila, gospodari društvenih mreža. Oni će odlučiti o tome kako će ova podjela svijeta završiti, u sveopćem liberalizmu i relativizmu, ili u autoritativnom nametanju društvenih modela.” Autor upozorava kako ni Hrvatska nije daleko od toga, razni mediji kreiraju virtualnu sliku Hrvatske koja je daleko od stvarnosti.
Stjepan Baloban kolumnu je ovoga mjeseca naslovio “Crkva – ekumenizam – politika”. Autor polazi od dva događaja koji su na ekumenskom planu obilježili početak veljače: susret pape Franje i moskovskog patrijarha Kirila, te pismo predsjednika BK BiH kardinala Vinka Puljića srpskom patrijarhu Irineju. U tom vidu ukazuje na “napadnu šutnju”, jer dok je prvi bio popraćen u civilnim medijima u Hrvatskoj, drugi je prošao gotovo neprimjetno. Na kraju autor zaključuje, kako se “ekumensko zbližavanje katolika Hrvata i pravoslavaca Srba može dogoditi isključivo na evanđeoskim temeljima i na iskrenoj želji i konkretnim postupcima službenika jedne i druge sestrinske Crkve”.
Uz Godinu milosrđa Tonči Matulić potpisuje teološko razmišljanje “Božje milosrđe pretpostavlja čovjekov grijeh”, a otkupiteljska djelotvornost Božjega milosrđa pretpostavlja čovjekovo priznanje i iskreno kajanje. U protivnom, nepriznavanje grijeha obeskrjepljuje milosrđe. U tom duhu nastavlja Bono Zvonimir Šagi. U tekstu “Bog – milosrdni otac i sadašnja podijeljenost ljudi” poziva na vraćanje Bogu i izgradnju vrlina koje su svojstvene dobrom čovjeku: mudrost, pravednost, umjerenosti i duhovna jakost.
“Božje i čovjekovo milosrđe” naslov je teksta Darka Teperta u kojem u prvom dijelu naglasak stavlja na promišljanje o Davidovu grijehu i Božjem milosrđu. Drugi dio teksta također primjerom Davida ističe “čovjekovo milosrđe prema bližnjem”.
O milosrđu u drugim religijama – židovstvu, islamu i budizmu piše Snježana Kirinić. Osvrt na tribinu “Teološki četvrtak” u središtu je imao migrante. “O korizmi, o susretu u drugome” promišlja Darko Gašparović.
Sugovornica Kane je akademkinja Anica Nazor, a povod je Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije i doprinos Josipa Turčinovića u njegovu stvaranju. Uz skorašnji dolazak neraspadnutog tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića za Kanu govori provincijal Hrvatske kapucinske provincije i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica fra Jure Šarčević.
O obiteljskoj tematici u duhu protekle Biskupske sinode, Milan Šimunović potpisuje tekst “Obiteljska kultura življenja – na sve većoj kušnji”. Kana donosi drugi nastavak niza “Sakrament krsta”, u kojem Ivan Karlić naglasak stavlja na “Teološko-pastoralno shvaćanje sakramenta krsta”. O Uskrsu u misijama, konkretno u Brazilu, piše s. Beatrica Krstačić. Tu je i reportaža iz Balija, te zapis iz Pokrovnika. Tatjana Kren pred čitatelje stavlja hrvatskog pisca Ksavera Šandora Gjalskog i njegovu vezu s astronomijom. Kana donosi i osvrt u riječi i slici o proslavi Dana Kršćanske sadašnjosti.