Slatina, (IKA) – Na svetkovinu sv. Josipa, zaručnika BDM, 19. ožujka, požeški biskup Antun Škvorčević pohodio je župu sv. Josipa u Slatini i u župnoj crkvi predvodio misno slavlje. S njim su koncelebrirali svećenici iz Slatinskoga dekanata na čelu sa zapadno-slavonskim ahrhiđakonom Vladimirom Škrinjarićem i dekanom Mladenom Štivinom te Želimirom Žuljevićem, predstojnikom ureda za crkveno-pravna pitanja i ravnateljem Katoličke osnovne škole u Požegi. Domaći župnik Dragan Hrgić pozdravio je biskupa, svećenike i brojne vjernike a u znak dobrodošlice djeca u narodnim nošnjama poklonila su biskupu buket cvijeća.
Biskup je homiliju započeo citirajući paradoksalno izraženu misao engleskog pisca Th. Hardyja o sv. Josipu: “Zadovoljstvo je slušati šutnju toga čovjeka”. Naime, kad god sv. Josip nastupa u evanđeoskim zapisima, on šuti. Ne zato što ne bi imao što reći, nego zato što svoj život želi izgrađivati s Bogom, te stoga ne nastupa pred njega svojim govorom, zaustavlja se u šutnji, kako bi bio sav pozoran za njegovu riječ, te njegova šutnja nije odraz praznine, nego punine Božje prisutnosti u njemu. Spomenuo je da je veličina Josipova prvenstveno u tome što je nastojao razumjeti Božji naum o sebi, u tišini srca spremno donio odluku da će prihvatiti Mariju i ono što je u njoj začeto od Duha Svetoga, postavši na taj način njegovim suradnikom na djelu spasenja u Isusu Kristu. Biskup je pozvao nazočne da i oni, poput sv. Josipa, pronađu trenutke sabranosti i šutnje, jer “onaj tko zna osluškivati Boga, taj postaje sposoban pravo osluškivati i čovjeka”, izgrađivati život na Božjim temeljima.
Podsjećajući na povijesnu činjenicu da je godine 1687. Hrvatski sabor sv. Josipa proglasio zaštitnikom Hrvatskog Kraljevstva, i time očitovao želju da po njegovu zagovoru Isus Krist i evanđeoske vrijednosti budu prisutne u njegovu radu i u životu hrvatskih građana, biskup je rekao: “Kakve li časne odluke onodobnih naši otaca! Sa zahvalnošću im danas iskazujemo čast za taj čin”. Podsjetio je kako je u novije vrijeme Hrvatski sabor na neki način oživio spomenutu odluku i postavio kip sv. Josipa na ulazu u saborsku zgradu, upozorivši kako to može ostati čin bez ozbiljnijeg značenja, ukoliko Sabor u donošenju odluka ne računa s Božjim zakonima, i ako se u hrvatskom društvu poigravamo s evanđeoskim vrijednostima koje su uljudile našu trinaeststoljetnu povijest u zajedništvu europskih naroda.
Biskup je podsjetio kako je sv. Josip zaštitnik obitelji, spomenuvši da je obitelj bračno zajedništvo ljubavi između muža i žene iz kojeg se rađa potomstvo, novi čovjek. Ustvrdio je da je obitelj kao zajedništvo muža i žene stvarnost Božjega stvarateljskog nauma. “Bog je smislio da se mi rađamo kao muško i žensko, i dao nam srce, dubinu, moć duha, kojom možemo ljubiti i biti jedni za druge”, rekao je biskup. Upozorio je kako kad se odreknemo Božjih mjerila o braku i obitelji te započnemo razmišljati s drugih polazišta, tada ideološki ciljevi određuju što je muško i žensko, odvajajući rod od čovjekove spolne određenosti i prepuštajući ga osobnom izboru svakog pojedinca. Kazao je da je naša spolnost prirodni Božji dar po kojem smo određeni kao muško i žensko te u odgojno obrazovnom sustavu poučavati djecu od malih nogu da sami odlučuju o tome jesu li muško ili žensko, kao i o tome hoće li kasnije ući u istospolni brak, ne služi ljudskom dostojanstvu niti budućnosti domovine.
Kad se radi o nama ljudima, o našem dostojanstvu, o Božjem naumu s nama – ne smijemo biti ravnodušni na ideje kojima se rastače čovjeka i obitelj, niti možemo mirno promatrati kako se takvi zastupaju u radijskim i televizijskim programima, za koje plaćamo pristojbu. Naglasio je da na državnim, gradskim i školskim razinama trebamo očitovati svoju vjeru u ono što je Bog objavio o nama i što je upisano u prirodni zakon po kojem nam se ravnati. Spomenuo je da bi pritom trebali imati na umu kako se u 20. stoljeću protunaravnim i protuljudskim ideologijama manipuliralo ljudima te dovelo do civilizacijskog sraza i da bi u tom smislu trebali kritičkim putem prosuđivati pojavu novih ideologija. Naglasio je kako im se treba suprotstaviti više govorom o vrijednosti čovjeka, braka i obitelji, nego li raspravom o negativnostima koje one zastupaju. Stavio je nazočnima na srce da promisle u svojim obiteljima kakvog čovjeka žele ostvarivati: po zakonu Božjem ili po mjeri određenih ideologija, ustvrdivši da kad god smo se opredijeliti za Boga, živjeli po njegovim zakonima i tako svjedočili djeci i mladima, učinili smo najbolje korake za sebe i svoju domovinu.
Biskup je istaknuo da biblijska čitanja današnje svetkovine više puta spominju potomstvo. U prvom čitanju prorok Natan najavljuje kralju Davidu da će mu Bog dati potomka, u kojem će ostvariti svoj naum, i čije će kraljevstvo ostati dovijeka. U drugom čitanju apostol Pavao govori o obećanju koje je Bog dao Abrahamu da će imati veliko potomstvo. “Bog dakle djeluje kroz potomstvo”, istaknuo je biskup, i upitao nazočne: Odreknemo li se u Hrvatskoj potomstva, kroz što ćemo imati budućnost, i po kome će onda Bog djelovati među nama? Ako nema potomstva, opredijelili smo se za smrt. Govoreći o teškoj demografskoj slici Hrvatske, kao i sve većem broju mladih osoba i mladih obitelji koje napuštaju Hrvatsku zbog posla, biskup je ustvrdio da trenutačni negativni demografski trend nije prvotno političko pitanje, nego je to drama života koja se događa u našim obiteljima, koje se opredjeljuju za Boga i život ili protiv Boga i života. Jednako tako upozorio je da se iza trenda napuštanja Hrvatske u potrazi za boljim materijalnim uvjetima života krije opasnost da naše postojanje svedemo na pitanje materijalnog stanja. Naglasio je važnost ekonomskih dobara za dostojan život, ali je ujedno podsjetio da je u našoj nedavnoj prošlosti bilo razdoblja kad smo materijalno lošije živjeli nego danas, ali su se ljudi i u siromaštvu odlučivali rađati djecu, jer su bili uvjereni da su njihovi potomci najveće bogatstvo. Biskup je ustvrdio da su ta djeca bila blago koje je svojom žrtvom i ljubavlju Hrvatsku izvuklo u teškim i najtežim vremenima. Kako bismo prošli u Domovinskom ratu da u Hrvatskoj nije bilo takvih potomaka i da nisu bili osjetljivi za veće vrijednosti nego li su materijalna dobra? Gdje bismo danas bili da u hrvatskim potomcima nije bilo Božje ljubavi, i spremnosti da polože život za slobodu domovine i njenih obitelji, upitao je biskup, i na kraju homilije uputio molitvu sv. Josipu da zaštiti naše obitelji i ne dopusti da ih bilo koje zlo otrgne od Isusa Krista, jedinoga spasitelja čovjeka.
Na kraju misnog slavlja biskup je župniku i svim župljanima čestitao svetkovinu njihova župnog zaštitnika, kao i imendan onima koji ga slave. Posebnu čestitku uputio je očevima i majkama koji su brojni došli sa svojom djecom na misno slavlje i time posvjedočili koliko im je stalo do obiteljskog života. Čestitao je gradonačelniku Ivanu Roštašu, suradnicima i svim građanima Slatine Dan Grada sa željom da njihov grad bude ponajprije ono što Bog ostvaruje u njima, i da na temelju toga grade sve društvene odnose.