Dubrovnik, (IKA) – U sklopu Dana kršćanske kulture u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku u četvrtak 17. ožujka predstavljena je knjiga “Barokna arhitektura” iz edicije “Povijest umjetnosti u Hrvatskoj” autorice dr. Katarine Horvat-Levaj. Uz autoricu knjigu su predstavili akademik Radoslav Tomić i povjesničar umjetnosti Ivan Viđen.
U knjizi “Barokna arhitektura” obrađena je sakralna, reprezentativna stambena i javna te fortifikacijska arhitektura. Monografija predstavljaa baroknu arhitektonsku baštinu nastalu na tlu Hrvatske tijekom 17. i 18. stoljeća. Studija predstavlja sintezu dosadašnjih spoznaja, ali i rezultat višegodišnjih znanstvenih istraživanja autorice. Građa je sistematizirana kronološki po regijama te tipološki po vrstama arhitekture, sakralne i profane, a svaka je grupacija spomenika prezentirana u svom prostorno-urbanističkom i povijesnom okviru.
“Mislim da je ova promocija bila jedan lijepi, ali i važan događaj iz više razloga. Knjiga je jedna prava enciklopedija hrvatskog baroka, radi se o autorici čije su zasluge za istraživanje dubrovačke kulturne baštine velike te smo počašćeni da se knjiga nakon Zagreba predstavlja upravo u Dubrovniku”, rekao je Viđen. Akademik Tomić dodao je kako je autorica spomenicima pristupila kao prema umjetničkim djelima koje je potrebno analitički preispitati i predočiti na način koji upućuje na njihovu spomeničku, ali i društvenu vrijednost. Dao je također prikaz nacionalnog i umjetničkog konteksta hrvatskoga naroda u baroknoj epohi, s posebnim naglaskom na jadransko područje.
Posebnu pozornost u knjizi autorica je dala dubrovačkim baroknim građevinama: crkvi Sv. Vlaha, crkvi Sv. Ignacija, čija slika ujedno krasi naslovnicu knjige, katedrali Gospe Velike te baroknim palačama i ljetnikovcima. “Dubrovnik je sredina koja je imala tu sreću da barok primi iz prve ruke, iz samoga ishodišta tog stila, Rima. Dubrovnik za mene ima i posebno značenje jer sam se upravo ovdje počela baviti barokom kada sam se zaposlila na Institutu za povijest i umjetnosti koji je puno radio i radi u Dubrovniku”, rekla je dr. Horvat-Levaj te istaknula da se veličina Dubrovnika i njegovog poštovanja prema kulturi vidi i u trudu uloženom u izgradnju i obnovu ovih sakralnih objekata poslije velikog potresa 1667. godine.
Uz razmatranje afirmacije dominantnog baroknog stila i njegove periodizacije na ranu, zrelu i kasnu fazu, u knjizi je valorizirana paralelna pojava drugih stilova: gotike, renesanse i manirizma u 17. stoljeću, te rokokoa i klasicima u 18. stoljeću. Prikazani su također novi rezultati u pogledu istraživanja udjela pojedinih europskih arhitekata u formiranju hrvatske barokne arhitekture te prihvaćanja njihovih utjecaja u domaćim krugovima naručitelja i graditelja.
Knjiga kroz 712 stranica donosi još i 600 slikovnih priloga u obliku fotografija, arhivskih i grafičkih prikaza te arhitektonskih nacrta. Autorica je posebno istaknula važnost fotografija i arhitektonskih nacrta u ovoj knjizi. Ovo djelo namijenjeno je povjesničarima umjetnosti, povjesničarima arhitekture, arhitektima, restauratorima, studentima i široj kulturnoj javnosti. Knjigu je izdala Naklada Ljevak iz Zagreba, a uredila Nives Tomašević.
Uz brojne Dubrovčane predstavljanju knjige nazočili su dubrovački biskup Mate Uzinić, generalni vikar dr. Petar Palić, pročelnica Vijeća za znanost i umjetnost Dubrovačke biskupije dr. Rina Kralj Brassard, katedralni župnik don Stanko Lasić i rektor crkve Sv. Vlaha don Toma Lučić.
Dr. Katarina Horvat-Levaj bila je glavna urednica monografije “Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku” koja je u suradnji Gradske župe Gospe Velike i Instituta za povijest umjetnosti objavljena 2014. godine.