Objavljeni Papinski godišnjak 2016. i Annuarium Statisticum Ecclesiae 2014
Vatikan
Broj katolika u svijetu od 2005. do 2014. porastao s milijardu i 115 milijuna na oko milijardu i 272 milijuna
Vatikan, (IKA) – Papinski godišnjak (Annuario Pontificio) 2016. i Annuarium Statisticum Ecclesiae 2014., koje je priredio Središnji ured za crkvenu statistiku, ovih su dana ugledali svjetlo dana. U objavljenim podacima mogu se uočiti neke novosti vezane uz život Katoličke Crkve u svijetu u razdoblju od 15. veljače 2015. do 31. prosinca 2015. godine. Tijekom tog razdoblja jedna je eparhija uzdignuta u metropoliju, osnovana su tri nova biskupska sjedišta, tri eparhije, dva apostolska egzarhata a jedan je apostolski egzarhat uzdignut u eparhiju.
Statistički podaci Annuarium Statisticuma, koji se odnose na 2014. godinu, pružaju sažetu analizu glavnih trendova u Katoličkoj Crkvi u cijelom svijetu. U proteklih devet godina broj krštenih katolika u svijetu rastao je bržim tempom (14,1%) u odnosu na rast svjetske populacije u istom razdoblju (10,8%). Ukupni broj katolika povećao se s milijardu i 115 milijuna, koliko ih je bilo 2005., na oko milijardu i 272 milijuna u 2014. godini. Što se tiče zemljopisne raspodjele, ona je vrlo šarolika. Premda, prema podacima iz 2014., na Starom kontinentu živi gotovo 23% od ukupnog broja katolika u svijetu, Europa bilježi najmanji porast broja katolika, nešto manji od 2%. Katolici u Europi čine oko 40% ukupnog stanovništva. Broj krštenih katolika u Oceaniji raste slabijim ritmom od porasta broja stanovnika, dok je na Američkom i Azijskom kontinentu trend obratan. Afrički kontinent nedvojbeno bilježi najveći rast: broj krštenika (oko 215 milijuna u 2014.) raste više no dvostruko brže od ritma kojim njihov broj raste u azijskim zemljama i daleko brže od rasta ukupnog broja stanovnika Afričkog kontinenta. Usprkos blagom padu broja katolika na svom teritoriju u 2014. godini, Amerika i dalje ostaje kontinent na kojem živi gotovo polovica krštenika.
Od 2005. do 2014. broj biskupa u svijetu je porastao za 8,2%, s 4841 na 5237. Najveći je rast zabilježen u Aziji (+14,3%) i Africi (+12,9%). Broj krštenih vjernika po biskupu je ostao nepromijenjen i najveća koncentracija je zabilježena u Americi i Europi.
Glede statističkih podataka o svećenicima, dijecezanskim i redovničkim, njihov se ukupni broj povećao za 9381, odnosno s 406.411, koliko ih je bilo 2005., na 415.792 u 2014. No, dok se u Africi i Aziji bilježi značajan rast broja svećenika (+32,6% u Africi i +27,1% u Aziji), njihov se broj u Europi smanjio za 8% a u Oceaniji za 1,7%. Ali, premda se broj svećenika, ukupno gledajući, povećao, podaci pokazuju da broj dijecezanskih svećenika bilježe značajan rast a redovničkih oštar pad.
Krajem 2014. u svijetu je bilo 44.566 stalnih đakona, zavjetovanih redovnika nesvećenika 54.559 a zavjetovanih redovnica gotovo 683.000. Broj stalnih đakona bilježi snažan rast u navedenom razdoblju: njihov se broj s oko 33.000 u 2005. popeo na preko 45.000 u 2014. Najveći porast broja stalnih đakona bilježe Europa i Amerika. U svijetu, prema podacima iz 2014. godine, na 100 svećenika dolazi 10,7% stalnih đakona, najmanje, 0,48%, u Aziji a najviše, 23,5, u Americi. U Europi je taj koeficijent oko 8, dok u Africi 1,1 đakon dolazi na 100 svećenika.
Ukupan broj zavjetovanih redovnika nesvećenika u svijetu bilježi u spomenutom razdoblju neznatan pad s time što Amerika, Europa i Oceanija bilježe pad dok je u Aziji i Africi trend obratan, njihov se broj povećao, i to u Aziji za čak 30,1%.
Od ukupno 682.729 zavjetovanih redovnica, njih oko 38% živi u Europi, slijedi Amerika s 177.000 redovnica i Azija sa 170.000. Broj zavjetovanih redovnica se od 2005. do 2014 smanjio za 10,2%. I ovdje postoci variraju: dok se u Americi, Europi i Oceaniji bilježi njihov pad između 18 i 20%, u Africi i Aziji broj redovnica je u značajnom porastu, u Africi čak za 20%.
Ukupni broj bogoslova, dijecezanskih i redovničkih, u svijetu se povećao od 2005. do 2014. sa 114.439 na 116.939. Zanimljivo je da broj svećeničkih kandidata od 2005. do 2011. bilježi stalni rast, a zatim od 2011. do 2014. određeni pad. To u brojkama izgleda ovako: njihov broj se u prvom razdoblju povećao s 114.439 na 120.616 da bi se u drugom razdoblju smanjio na 116.939. Broj bogoslova se od 2011. do 2014. smanjio na svim kontinentima osim u Africi gdje se njihov broj povećao za 3,8%. Kada se pak promatra cjelokupno razdoblje, od 2005. do 2014., teritorijalne razlike dolaze do posebno velikog izražaja. Dok se u Africi, Aziji i Oceaniji bilježi snažni razvoj (s ritmovima rasta od 21% u Africi, 14,6% u Aziji i 7,2% u Oceaniji) Europa bilježi pad od 17,5% a Amerika (posebno zbog negativnih trendova na jugu kontinenta) pad od 7,9%. Zanimljiv je podatak o broju bogoslova na 100 svećenika kao pokazatelju moguće generacijske zamjenjivosti u stvarnoj pastoralnoj službi. I u tome prednjače Afrika i Azija s 66 odnosno 54 kandidata, dok u Europi na 100 svećenika dolazi 10 kandidata što potvrđuje daljnju stagnaciju svećeničkih zvanja na tom kontinentu. U sredini su Amerika i Oceanija s 28 odnosno 22 svećenička kandidata na 100 svećenika u 2014. godini. U prosjeku na 100 svećenika dolazi 28,12 bogoslova.