Zagreb, (IKA) – Svečana sjednica Fakultetskoga vijeća Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je u petak 11. ožujka u prostorijama Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu u prigodi 20. obljetnice potpisivanja Ugovora o položaju i djelovanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta u Zagrebu (1996. – 2016.). Dekan KBF-a prof. dr. Tonči Matulić posebno je pozdravio predstavnike institucija potpisnica i supotpisnica predmetnoga ugovora – velikog kancelara KBF-a zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, predsjednika Hrvatskog sabora akademika Željka Reinera, rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damira Borasa i ministra znanosti obrazovanja i sporta RH prof. dr. Predraga Šustara, kao i sve vijećnike i vijećnice, djelatnike KBF-a, i druge goste iz sveučilišnoga, znanstvenoga, kulturnoga i vjerskoga života. Dekan je pozdravio i “žive” svjedoke potpisnike Ugovora – ondašnjega rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Marijana Šunjića i ondašnjega dekana KBF-a akademika Franju Šanjeka. Rado se sjećamo i blagopokojnog kardinala Franje Kuharića, kojega je Bog na današnji dan uzeo k sebi, te pokojnoga predsjednika Hrvatskoga sabora akademika Vlatka Pavletića kao supotpisnike ugovora, rekao je dr. Matulić. Istaknuo je kako prisjećanje na povijesne događaje nije tek prigoda za pretresanje povijesti, nego za osobno otvaranje posebnom nadahnuću da se pokaže primjer i smjer kretanja razvoja fakulteta u nadolazećoj budućnosti.
Kardinal Bozanić podsjetio je kako je upravo na taj dan 11. ožujka 1869. godine Hrvatski sabor izglasao zakonski članak o utemeljenju sveučilišta u glavnom gradu Zagrebu. Zakonski akt Hrvatskoga sabora potvrdio je car Franjo Josip 8. travnja 1869., čime je osnovano moderno hrvatsko sveučilište u Zagrebu s četiri fakulteta – filozofskim, teološkim, pravnim i medicinskim. Sveučilište u Zagrebu svečano je 19. listopada 1874. otvorio hrvatski ban Ivan Mažuranić, a prvi mu je rektor bio svećenik i profesor Matija Mesić. Sveučilište u Zagrebu u svim pravnim aktima o svom utemeljenju imalo je teološki fakultet kao svoju konstitutivnu sastavnicu, napomenuo je kardinal Bozanić. Povijest visokog školstva u Zagrebu usko je povezana sa Zagrebačkom (nad)biskupijom i onim razvojnim procesom što ga je još u trinaestom stoljeću pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić, koji je osnovao filozofsko-teološki studij. Podsjetio je kako je jedan od Babonićevih nasljednika bl. Augustin Kažotić osnovao Katedralnu školu s naglaskom na studiju klasičnih autora antike, crkvenih otaca i teologa skolastičkog razdoblja. Kardinal je spomenuo i uspostavu Akademije kojoj je car Leopold I. poveljom od 23. rujna 1669. godine dao povlastice i sveučilišna prava kao generalnim studijima zemalja habsburške krune. Navedeni studij nakon ukinuća Isusovačkog reda carica Marija Terezija preustrojila je u Kraljevsku akademiju znanosti s trima fakultetima – filozofskim, teološkim i pravnim. U tom je nizu kardinal spomenuo kako je car Josip II. na Kaptolu 1784. osnovao centralno sjemenište, pa je Bogoslovni fakultet unutar sjemeništa dobio prostore kao Facultas regia theologica. Na istom prostoru nadbiskup Juraj Haulik godine 1853. organizira i dvogodišnji filozofski studij. Stoga možemo reći da je Sveučilište u Zagrebu izraslo u stoljetnom procesu kojemu je Zagrebačka biskupija, odnosno nadbiskupija bila kolijevka, ustvrdio je kardinal Bozanić. Govoreći pak o predmetnom Ugovoru, istaknuo je kako je on potpisan prije dvadeset godina također na taj dan i to uz suglasnost Sabora Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije, kao i uz pristanak Svete Stolice, jer je riječ o crkvenom učilištu. Podsjetio je kako taj Ugovor regulira specifičan položaj KBF-a u sastavu Sveučilišta u Zagrebu, te je postao model i za slične ugovore sklopljene naknadno između drugih hrvatskih teoloških fakulteta i Sveučilišta. Potpisivanje tog Ugovora označeno je i kao ispravljanje odluke o isključenju KBF-a iz Sveučilišta, rekao je kardinal, te podsjetio na taj nemili događaj od 29. siječnja 1952., kada je Vlada Narodne Republike Hrvatske donijela “Rješenje o ukinuću Rimokatoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu”, a to je rješenje 23. srpnja 1990. godine Izvršno vijeće Sabora Republike Hrvatske proglasio ništavnim.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras istaknuo je da Ugovor kojem se obilježava 20. obljetnica pokazuje da je Sveučilište ponovno nakon 330 godina objedinilo sve one sastavnice koje su ga od početka krasile. Pokušaj da se mijenja povijest je pravno poništen, ali “sigurno da moramo biti svjesni da takvi događaji se stalno ponavljaju”, rekao je Boras, te posebno istaknuo važnost autonomije Sveučilišta. Važnost zajedništva iznad političkih prilika, kao što to drži i Crkvu ujedinjuje nas oko traganja za istinom, dodao je, te upozorio na potrebu brige oko najvećeg sveučilišta u Hrvatskoj koje je nositelj ne samo znanstveno-obrazovnog, nego i kulturnog identiteta. Bez dostatnoga financiranja, bez svjesnosti da to čak i Europa traži, bez zajedničkih promicanja tih vrijednosti nećemo uspjeti u dogledno vrijeme, poručio je.
Ministar znanosti obrazovanja i sporta RH prof. dr. Predrag Šustar osvrnuo se na neke od vrednota za koje se zalaže KBF, a koje su i Hrvatskoj najpotrebnije. Kritičnost – bez kritičnosti dobro uređeno moderno europsko društvo ne može funkcionirati. Ta kritičnost mora biti upregnuta u dijalošku formu. A dijalog je u opisu vrednota jasno istaknut. Dijalog nameće pravila da ta kritičnost bude fokusirana i usmjerena. Tu je i razboritost koja nam je u Hrvatskoj jako potrebna. To je osjećaj za mjeru, a mislim da KBF treba nas sve učiti, a zna kako to činiti, rekao je ministar, te pozvao na suradnju.
Predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner izrazio je radost sudjelovanja na tom skupu u prigodi važne obljetnice, kojom su ispravljene velike nepravde koje je komunistička vlast nanijela KBF-u 1952. isključivši ga iz Sveučilišta u Zagrebu. Taj nemili događaj označio je grubi prekid, kao što su i mnogi drugi slični događaji bili grubi i nasilni prekidi u povijesnom razvitku hrvatskog sveučilišta i znanosti. Bio je to ujedno i pokušaj raskida s tradicijom hrvatskog naroda, pokušaj da se iskorijeni kršćanski duh i pripadno kršćansko naslijeđe u čijem su okrilju Hrvati stoljećima gradili vrijednosti i svoj identitet, naglasio je, te podsjetio na bitnu ulogu Hrvatskog sabora u ispravljanju te povijesne nepravde. Najbolji dokaz ispravnosti odluke da se KBF vrati u okrilje Sveučilišta u okviru kojeg je bio je i interes za studije na KBF-u. Samo je nedemokratska vlast mogla biti protiv promicanja ekumenskoga, međureligijskoga, međukulturalnog dijaloga i protiv karitativno-socijalnog pristupa, što je u temelju učenja Katoličke Crkve i što promiče Katolički bogoslovni fakultet, dodao je, te zaključio “slijedeći biskupa Strossmayera koji je Hrvatsku na neki način uveo u europski civilizacijski krug, blaženog, a nadamo se ubrzo svetoga Alojzija Stepinca koji je osuđivao nepravdu i nasilje uime klasnih i rasnih i narodnosnih teorija, te kardinala Franju Kuharića koji je Crkvu mudro vodio u teškom razdoblju komunizma i Domovinskog rata, vi ste ono sidro i onaj svjetionik koji Hrvatsku spašava da se ne razbije i ne potone u oluji”.