Istaknuo je da svatko mora dati svoj doprinos miru, suzdržavajući se od svakoga oblika verbalnoga ili fizičkoga nasilja, u svakodnevnom životu i na društvenim mrežama.

Mir je uvijek moguć jer je Božji dar, dar koji nas potiče da budemo graditelji mira. Njegov mir postaje moguć svaki put kada se vratimo Gospodinu i kada se ponašamo kao istinski učenici njegove ljubavi. Postaje moguć kada smo spremni slušati vapaj onih kojima je mir uskraćen – od nevine djece i izbjeglica do svih ljudi koji trpe. Moguć je samo kada svatko od nas učini svoj dio, suzdržavajući se od svakoga oblika verbalnoga ili fizičkoga nasilja, u svakodnevnom životu i na društvenim mrežama. To je bila poruka pape Lava XIV. na kraju molitve krunice za mir koju je predvodio pred spiljom Gospe Lurdske u Vatikanskim vrtovima povodom završetka marijanskoga mjeseca.

Papinoj se molitvi pridružilo više od dvije tisuće vjernika u Vatikanskim vrtovima, dok je više od sto tisuća ljudi pratilo izravan prijenos iz više od dvjesto marijanskih svetišta diljem svijeta. Molitveni susret organizirao je Dikasterij za evangelizaciju – Odsjek za temeljna pitanja evangelizacije u svijetu.

Među marijanskim svetištima i crkvama koji su se diljem svijeta pridružili molitvi krunice u duhovnom zajedništvu sa Svetim Ocem bili su Svetište Majke Božje u Zarvanytsiji u Ukrajini, Međunarodno svetište Gospe od Mira i Dobroga Putovanja u Antipolu na Filipinima, Svetište Gospe od Krunice u Fatimi u Portugalu, Svetište Kraljice Mira u Međugorju u Bosni i Hercegovini, Svetište Gospe Lurdske u Francuskoj, Svetište svetoga Šarbela u Annayi u Libanonu te Papinsko svetište Svete kuće u Loretu u Italiji.

Uvodeći molitvu radosnih otajstava krunice, rimski je biskup podsjetio na brojne hodočasnike koji su se pridružili molitvi iz marijanskih svetišta diljem svijeta kako bi molili Gospodina da podari mir svim narodima. Pozvao je vjernike da ustrajno mole za dar mira, ne umarajući se u zazivanju Gospodina kako bi se ljudska srca otvorila obraćenju te kako bismo svi mogli svjedočiti suživot među narodima obilježen uzajamnim poštovanjem i bratskim zajedništvom. Papa je izrazio nadu da molitva svete krunice postane zalaganje svakoga od nas u izgradnji mira.

Prije svakoga otajstva molio se zagovor Kraljice Mira za žrtve rata, osobito za najranjivije osobe – djecu, starije i bolesne – kao i za obitelji razorene sukobima. Molilo se zatim za liječnike, medicinsko osoblje i volontere te za one koji su otvorena srca primili izbjeglice. Molilo se također za sve koji trpe nasilje rata, za zatvorenike i za one kojima je povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, za prestanak rata i za nakanu da među svim narodima zavlada trajni mir.

Petrov nasljednik na kraju se marijanske molitve prisutnima obratio riječima iz 85. psalma, podsjetivši da Gospodin naviješta mir svome narodu, svojim vjernima, onima koji mu se vraćaju s pouzdanjem. Istaknuo je da kroz slušanje Božje riječi i u molitvi možemo razumjeti smisao onoga što se događa u povijesti, prepoznajući Božju providnost koja njome upravlja i uvijek nam pritječe u pomoć.

„Razmatrajući s Marijom otajstva krunice dolazimo do spoznaje da je Isus Krist jedina i konačna Riječ koju je Otac izgovorio – Riječ mira za sve koji mu se vraćaju raskajana srca. Gospodin nas nikada ne napušta, čak ni onda kada ga mi zaboravljamo“, rekao je Papa.

Papa Lav potom je istaknuo da onaj tko ima povjerenja u Boga razumije navještaj mira i postaje njegov graditelj. Podsjetio je da mir nije teorija koju treba provjeravati u laboratoriju, niti naivna iluzija, niti posao kojim upravljamo radi vlastitih interesa, nego prije svega svakodnevno zalaganje u našem životu. Mir proizlazi iz pravednosti i ljubavi te se očituje kao sklad koji povezuje osobe, obitelji, zajednice i narode.

„U ovom vremenu napetosti i sukoba, mir postaje moguć kada želimo čuti vapaj onih kojima je uskraćen: nevine djece, zabrinutih majki i očeva, zlostavljanih zatvorenika, izbjeglica i ljudi svake životne dobi koji trpe. Svi oni na svojim usnama imaju samo jednu riječ: mir! Mi to znamo: mir je uvijek moguć jer je Božji dar“, istaknuo je rimski biskup.

Sveti Otac istaknuo je da mir ima lice Isusa Krista, Sina Božjega, koji je svojim životom darovanim za nas pomirio nebo i zemlju. To je mir koji ruši zidove neprijateljstva, pobjeđuje oholost poniznošću i otkupljuje od grijeha sav stvoreni svijet. Kada je Isus s nama i kada se ponašamo kao istinski učenici njegove ljubavi, Duh Sveti može ostvariti ono što se ljudski gledano čini nemogućim. Nasuprot tomu, kada se čovjek udalji od Boga, udaljava se i od drugoga čovjeka te postaje ravnodušan prema njegovoj patnji. Zato svaki put kada se vratimo Gospodinu, njegov mir postaje naše zalaganje, a naša molitva postaje poslanje i proroštvo.

„Ne smije više biti plača nevinih u našim gradovima; nitko ne bi smio biti prisiljen bježati iz svoga doma zbog prijetnje bombama; pohlepa za moći i nasilje u riječima moraju ustupiti mjesto žeđi za pravednošću i istinom. Međutim, svatko može i mora dati svoj doprinos, počevši od malih, ali važnih stvari, suzdržavajući se od svakoga oblika verbalnoga ili fizičkoga nasilja, u svakodnevnom životu i na društvenim mrežama“, poručio je Papa.

Papa Lav XIV. na kraju je istaknuo da pravi mir započinje u srcu koje ljubi; svjedoči se usnama koje izgovaraju riječi pomirenja; odražava se u očima koje na svijet gledaju s blagošću i mudrošću.

„Zbog toga Bog traži graditelje mira“, zaključio je Sveti Otac te povjerio sve prisutne zagovoru Blažene Djevice Marije, moleći da nam ona svakoga dana pomogne odgovoriti Bogu svojim „evo me“, ne samo riječima nego i djelima.