Zagreb, (IKA) – Druga u nizu korizmenih tribina u organizaciji Hrvatskoga katoličkog sveučilišta održana je u četvrtak 3. ožujka u dvorani “Blaženi Alojzije kardinal Stepinac” na HKS-u u Zagrebu.
O temi “Milosrđe – pogled teologa i filozofa” uvodno su govorili dr. Ante Crnčević s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. Hrvoje Jurić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Izražavajući dobrodošlicu rektor HKS-a dr. Željko Tanjić najavio je da će dr. Crnčević govoriti o temi iz perspektive kršćanskog teologa dok će dr. Jurić svoje mišljenje dati iz perspektive filozofa koji nije vjernik, ali razmišlja o važnoj temi milosrđa. Na početku svoje viđenje teme milosrđa izložio je dr. Jurić koji se primarno bavi praktičkom filozofijom, etikom i bioetikom, ali u područja njegova znanstvenog i stručnog interesa također spadaju filozofija tehnike, filozofija prirode, filozofija medija, filozofijska hermeneutika, feministička i rodna teorija, te socijalno-politička problematika.
“Drago mi je da sam pozvan na Hrvatsko katoličko sveučilište i ovu tribinu ne samo zbog institucije koju cijenim i s pažnjom pratim, nego zato što mi se ovaj ciklus tribina čini zanimljivim i korisnim. Kao filozof koji je prije svega zainteresiran za etička i socijalno-politička pitanja smatram da je razgovor o milosrđu danas itekako važan kao što je važno milosrdno djelovati. Stoga me jako obradovalo Papino proglašenje Godine milosrđa i to me je dodatno uvjerilo u Papine dobre namjere i spremnost u nepovoljnim okolnostima napraviti značajne pomake”, rekao je.
Dr. Crnčević rekao je da ova tribina s temom milosrđa “može biti gledana u okviru niza događaja koja se pripremaju ovdje i drugdje u Godini milosrđa. Isto tako Godina mlosrđa može biti shvaćena kao godina za jasnije i produbljenije razmišljanje o ovoj temi, ali istodobno može biti i ograničavajuća okolnost za razmatranje ove teme. Ograničavajuća zato što se temom milosrđa nerijetko pokušava kontekstualizirati, smjestiti ju u okvire života suvremenoga čovjeka, Crkve i širih socio-političkih okvira”.
Nakon izlaganja uslijedila je rasprava tijekom koje su nazočni postavili više pitanja te iznijeli svoja mišljena o izlaganjima. Voditelj tribine bio je dr. Krunoslav Novak.