Zadar, (IKA) – Kako uskladiti stare i nove metode pastorala bila je tema izlaganja zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića na 45. svećeničkoj skupštini Zadarske nadbiskupije održanoj 17. veljače u dvorani sjemeništa Zmajević u Zadru. Podsjetivši na poruku sa sinode o Novoj evangelizaciji za prenošenje kršćanske vjere, 2012. g., nadbiskup je rekao kako život svetaca predstavlja povlašteno oruđe nove evangelizacije, istaknuvši pritom bl. Alojzija Stepinca čije upoznavanje i štovanje valja promicati jer pripada nama i sveopćoj Crkvi. “Radujemo se pothvatima gradnji crkava i oltara njemu u čast, osnivanju društava i ustanova pod njegovim imenom. Najvažnije je širiti istinsku pobožnost koja će ljude voditi evanđeoskoj obnovi i obraćenju. U protivnom, može se dogoditi da nam bl. Alojzije bude percipiran kao neki ‘nacionalni simbol i heroj, više nego uzor u izgradnji kršćanskih kreposti i ljubavi prema bližnjima te čvrste vjere u Boga i vjernosti Petru naših dana”, rekao je mons. Puljić, ukazavši na Stepinčevu aktualnost za današnje prilike: hrabro svjedočiti vjeru, zauzimati se za čovjeka bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, njegovati istinsko rodoljublje i domoljublje, potrebu praštanja i čišćenja memorije.

Govoreći o komplementarnosti liturgije i pučkih pobožnosti, nadbiskup je istaknuo da pučka pobožnost ima važnu ulogu u životu ljudi i stvaranju osobnog i narodnog identiteta. Pučka pobožnost imala je važnu ulogu u prijenosu vjerskih, moralnih i kulturnih vrednota, osobito u teškim vremenima okupacije i protuvjerskih ideologija. Procvat pučkih pobožnosti bio je u 20. st., osobito poslije objave dviju pobudnica Pavla VI., Marialis cultus i Evangelii nuntiandi te treće sinode biskupa o evangelizaciji u suvremenom svijetu, 1974. g. To je trokut obnove pučkih pobožnosti u 20. st. i razlog da je Učiteljstvo Crkve reklo svoju riječ o pučkoj pobožnosti. Mons. Puljić istaknuo je da prema Direktoriju za pastoralnu službu biskupa, Ecclesiae imago, biskup ima zadaću bdjeti nad različitim oblicima pučke pobožnosti s crkvenim osjećajem. Dužan je biti pozoran da se ne pojave sadržaji protivni vjeri te istodobno ostaviti prostor slobodi za nove izraze pučke pobožnosti jer je ona integralni dio crkvene pobožnosti. Neki bi najradije eliminirali pučke pobožnosti, a neki ih umnažali, upozorio je mons. Puljić. Srednji put ne prihvaća njihovo uklanjanje, ali i ne zanosi se da je pučka pobožnost ključ nove evangelizacije. “Ne treba je otpisivati puritanskim duhom kao da bi bila samo folklor ili praznovjerje. Ona je izraz iskonske vjere u kojoj ljudi žive kršćansku poruku kao evanđeosku”, rekao je mons. Puljić, dodavši da pučku pobožnost treba trajno teološki produbljivati i pročišćavati od onog što nije u skladu s crkvenim učenjem. Podsjetio je da je Koncil zaključio kako liturgija ne obuhvaća čitavu djelatnost Crkve i ne želi uklanjati pučke pobožnosti koje upućuju na Krista. “Ona je veliko blago Crkve. Kakvo bi duhovno osiromašenje i šteta bili kad bi kršćanstvo ostalo bez krunice i pobožnosti križnog puta”, upozorio je nadbiskup. Zdravo crkveno načelo je ne raditi stvari “na svoju ruku” i braniti pučku pobožnost od samovolje pojedinaca. “Treba voditi računa o pobožnostima koje vjerni narod obavlja dirljivim žarom i čistoćom nakane. Zdrava pučka religioznost može biti protuotrov za sekte i jamstvo vjernosti poruci spasenja. Zbog toga je potrebno upoznati vrednote pučke pobožnosti, štititi njenu iskonsku bit, čistiti je od nepotrebnih naslaga, osvijetljivati je tekstovima Svetog pisma, usmjeravati je i ne suprotstavljati liturgiji”, naglasio je mons. Puljić. Pučka pobožnost privilegirani je oblik inkulturacije vjerskog fenomena, živa zbilja u Crkvi i zbilja Crkve, jer je u njoj kao u klici religiozna duša naroda.
Don Božo Barišić, župnik Nina i dekan Ninskoga dekanata, predstavio je svećenicima plan proslave 500 godina Gospe od Zečeva, čiji je vrhunac u ponedjeljak 2. svibnja. To je slavlje pet stoljeća od Gospina ukazanja na otočiću Zečevo u ninskoj laguni, 1516 g., gdje je nekad bio samostan monaha, kad se Gospa ukazala udovici Jeleni Grubišić; 1517. g. ninski biskup Juraj Divnić proglasio je blagdan Gospina Ukazanja. Tijekom ove i sljedeće godine do svibnja u Ninu, jednom od najstarijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj i središnjem marijanskom svetištu Zadarske nadbiskupije, održat će se razna duhovna i kulturna događanja. Obljetnička proslava započinje u nedjelju 13. ožujka, kad će se nakon misnog slavlja na zvonik ninske župne crkve Sv. Anselma podignuti barjak u čast Gospe od Zečeva i otvoriti novouređena ulica Gospe od Zečeva u središtu mjesta pokraj župne crkve.
Don Josip Radojica Pinčić, župnik katedrale Sv. Stošije, najavio je događanja u zadarskoj katedrali u Godni milosrđa: u ožujku duhovna obnova za cijeli grad Zadar pod vodstvom o. Ivana Ike Mandurića, susreti krizmanika s nadbiskupom, tjedno danonoćno euharistijsko klanjanje u crkvi Gospe od Zdravlja te pohod župama moćnika sv. Leopolda Bogdana Mandića, zaštitnika Godine milosrđa koji je djelovao i u Zadru, i bl. Alojzija Stepinca, uz prigodni duhovni sadržaj. Održat će se i razni susreti mladih, križni put zadarskom rivom na petu korizmenu nedjelju a provodi se i inicijativa 40 dana za život o kojoj je govorio mons. Ivan Mustać, povjerenik za pokrete Zadarske nadbiskupije. Don Šime Perić predstavio je postupak kod planiranja programa izgradnje, obnove i uređenja crkvenih objekata. Skupština je počela prigodom za sakrament pomirenja i misnim slavljem koje je u sjemenišnoj kapeli predvodio nadbiskup Puljić.