Zagreb, (IKA) – U povodu 200. obljetnice rođenja biskupa i mecene Josipa Jurja Strossmayera u Novinarskom domu u Zagrebu u organizaciji Ogranka umirovljenih novinara Hrvatskoga novinarskog društva i Udruge umirovljenika HRT-a održana je 15. veljače tribina “Strossmayer i novinstvo” na kojoj su govorili predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić i glavni tajnik akademik Pavao Rudan. Akademik Kusić podsjetio je na četiri Strossmayerova kapitalna djela – osnutak Akademije 1861., osnutak modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874., izgradnju katedrale u Đakovu 1882. i otvorenje Strossmayerove galerije starih majstora u Zagrebu 1884. “Smatrao je da je važnije promovirati duh i duhovne vrijednosti nego materijalne. Sve institucije koje je osnovao postoje i danas kao najvažnije institucije hrvatskog naroda, a njegove teze o važnosti znanja, obrazovanja, znanosti i kulture vrijede i danas”, rekao je akademik Kusić. Istaknuo je i Strossmayerov ekumenizam i zalaganje za zbližavanje katolika i pravoslavnih, čime je bio preteča Drugoga vatikanskog koncila te njegove zasluge kao mecene koji je pomagao institucije u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu te kod drugih slavenskih naroda, kao i mnoge umjetnike. “Zalagao se za jedinstvo hrvatskih zemalja i za jedinstvo Slavena. Govorio je da je sve što ima dobio od naroda i da stoga to narodu vraća”, rekao je akademik Kusić. Spomenuo je da se Strossmayerom dugo vremena manipuliralo i predstavljalo ga kao suprotnost kardinalu Alojziju Stepincu. “Sam Stepinac je, čitajući Strossmayerova djela tijekom pritvora u Krašiću, govorio da mora promijeniti svoje mišljenje o Strossmayeru jer je spoznao da je volio svoj narod i svoju Crkvu”, dodao je akademik Kusić.
Akademik Rudan podsjetio je na doba osnutka Akademije kad su se Hrvati i drugi slavenski narodi borili za svoju opstojnost nasuprot germanizaciji i mađarizaciji te spomenuo Strossmayerovo geslo “Prosvjetom k slobodi” koje je aktualno i danas. “Strossmayer je bio čovjek koji se svojim djelom uzvisio nad 19., 20. pa i nad 21. stoljeće”, zaključio je akademik Rudan.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić istaknuo je Strossmayerove zasluge za pretvaranje Zagreba u istinsku hrvatsku metropolu. “Zagreb je Strossmayeru bio posebno na srcu. Govorio je da treba preuzeti nekadašnju ulogu Dubrovnika, a u arhitektonskom smislu postati poput Firence, čemu je i osobno pridonio izgradnjom Akademijine palače koja je jedna od najljepših zagrebačkih palača”, rekao je Bandić. Novinar i diplomat Dražen Vukov Colić govorio je o kultnom statusu koji Strossmayer uživa u Bugarskoj zbog svoje potpore bugarskim preporoditeljima. “U bugarskim školama postoji Strossmayerov dan kada se govori samo o Strossmayeru, a postoji i kviz o Strossmayerovom djelu”, rekao je Vukov Colić. Podsjetio je i na Strossmayerov spomenik podignut 2005. u njegovoj ulici u Sofiji, dok se u palači Bugarske akademije znanosti nalazi poprsje prvog predsjednika HAZU Franje Račkog koji je jedina osoba kojoj je u toj instituciji postavljen spomenik.
O Strossmayerovim zaslugama za hrvatsko novinstvo govorio je novinar i diplomat Vladimir Matek, istaknuvši da je Strossmayer 1871. bio jedan od suosnivača i najveći dioničar Dioničke tiskare koja je među ostalim izdavala dnevni list Obzor, po kojem su Strossmayerovi politički pristaše bili nazivani obzorašima, kao i listove Vienac, Osvit, Humoristički list, Male novine i Arkiv za šalu te romane i drame. Strossmayer je pomagao i izdavanje novina Narodna obrana u Osijeku i Virovitičan u Virovitici, kao i novine u Dalmaciji (Narodni list, Pučki list i Crvena Hrvatska) , a 1880. osnovao je Biskupijsku tiskaru u Đakovu. Strossmayerovim zalaganjem Marija Jurić Zagorka primljena je u redakciju Obzora te joj je, uz velike otpore, omogućeno bavljenje novinarstvom. Strossmayer je Zagorku potaknuo i na pisanje povijesnih romana. Novinar Mario Bošnjak govorio je o Strossmayerovim putopisnim zapisima, koji otkrivaju Strossmayerovu svestranost renesansnog tipa, izvijestio je Ured za odnose s javnošću i medije HAZU.