Osijek, (IKA) – U organizaciji Udruge katoličkih intelektualaca u Osijeku održan je 11. veljače u Klubu knjižare Nova prvi korizmeni susret s teologom i filozofom dr. Ivicom Ragužem, dekanom KBF-a u Đakovu, koji je govorio o knjizi razgovora pape Franje s vatikanistom novinarom Andreom Torniellijem “Božje je ime milosrđe”. Knjiga, objavljena u siječnju u 86 zemalja, uključujući Hrvatsku s Verbumovim izdanjem, pobudila je izniman čitateljski interes, a zašto je zanimljiva, korisna i nadahnjujuća razložio je Raguž uvodno upoznajući sa dimenzijama duhovnosti pape Franje (važnima za razumijevanje Papina djelovanja) promatranu kroz “teologiju naroda” izraslu iz južnoameričke teologije, posebice argentinske; ignacijansku duhovnost nastavljenu na franjevačku kojom “Papa tijela, a ne samo duha ulazi u dramu svijeta”; te činjenicu da dolazi iz španjolske kulture, opore, djelatne i vrlo snažne. “Svidjelo mi se što papa Franjo želi Godinom milosrđa uzdrmati, probuditi samu Crkvu. Knjiga ima ulogu uzdrmati crkvenu hijerahiju kao takvu, a milosrđe je izazovna tema, poziva u boj ovoga svijeta – zacjeljivati rane čovjeku, Crkvu učiniti ‘poljskom bolnicom’. Nekoliko je misli bitnih za Crkvu iznesenih u knjizi Božje je ime Milosrđe: Crkva kao poljska bolnica koja pokušava zacjeljivati rane; Crkva potiče na obraćenje tako da ‘prestanemo lizati vlastite rane’ sažalijevajući se; sakrament ispovijedi ne smije se shvaćati kao kemijska čistionica, a ispovjedaonica nije soba za mučenje. Kada se govori o grijehu, Papa kaže možemo zahvaljivati na grijesima, ako potiču da se promijenimo i druge razumijemo kao grješnike. Papa Franjo razlikuje vidljivi grijeh i “nevidljivu” korupciju. Grijeh potiče na poniznost, dok postoje korumpirani ljudi koji negiraju svoj grijeh, skrivaju ga i nemaju potrebu za obraćenjem. Grijeh korupcije je nevidljiv, skriva se u tajnim društvima i puno je opasniji od vidljivoga grijeha… Papa spominje i traženje pukotine kroz koju bi mogla djelovati Božja milost. Kaže: Bog nas očekuje, čeka da mu otvorimo barem tu majušnu pukotinu kako bi u nama mogao djelovati svojim oproštenjem, svojom milošću. I kada se čini kako nema nade, ipak u svakom djelu ima pukotina. Raduj se pukotinama i sam se radujem, ako Bog dođe kroz tu pukotinu”, razmatrao je Raguž. Nakon izlaganja, slušatelji su razgovarali sa teologom o više tema, primjerice o zadobivanju oprosta, pokori nužnoj da bi ispovijed zaživjela, milosti i grijesima s posljedicama te o korizmi kao pozivu na obraćenje srca i otvaranje Božjemu milosrđu u ispovijedi. Korizmeni je susret u Klubu knjižare Nova otvorila Miriam Goll, UKI-jeva dopredsjednica, predstavljajući teologa, rođenog Osječanina Ivicu Raguža, utemeljitelja, prvoga predsjednika (od 2006. do 2010.) i duhovnika UKI-ja, autora četrdesetak članaka, petnaest knjiga te najnovije “Milosrđe” objavljene u siječnju koja donosi osam kratkih razmišljanja potaknutih bulom pape Franje Misericordiae vultu. Lice milosrđa u povodu otvorenja Jubilejske godine milosrđa.