Karlovac, (IKA) – Pepelnica kojom započinje korizmeno vrijeme i spomendan hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca obilježili su četvrtu srijedu Velike pobožnosti svetom Josipu koja je 10. veljače održana u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu. Misno slavlje predvodio je dekan Karlovačkoga vojnog dekanata preč. Vladislav Mandura u zajedništvu s rektorom svetišta mons. Antunom Senteom ml., a misu je pjesmom animirao zbor svetišta “Sveti Josip” pod vodstvom s. Dominike Šašo.
Preč. Mandura istaknuo je u homiliji da je korizma “prilika da se na ispravan način susretnemo s otajstvom uskrsnuća koje je bit kršćanske vjere” te pozvao okupljene vjernike da nastoje kroz korizmu činiti dobra djela te se posebno posvete sebi, svojoj obitelji i svome narodu odričući se pritom svega što ih u tome sprječava i od toga odvlači. “Kako bi lijepa odluka bila kada bismo mi Hrvati odlučili više vremena posvetiti svojoj obitelji. To bi bila plodonosna korizma. Toliko vremena dajemo onome što nije bitno i potrebno i postali smo ovisni o tome. Korizma bi nas trebala učiniti ovisnima o obitelji i Bogu”, poručio je predvoditelj misnog slavlja. Preč. Mandura izrazio je i zabrinutost za obitelj i narod “jer današnji svijet želi uništiti nacionalu svijest i ukazati da obitelj nije temelj obitelji i društva”, te istaknuo bl. Stepinca i sv. Josipa kao primjere koji svjedoče kako treba živjeti za svoju obitelj i narod. “Današnjem svijetu nedostaje vjernika koji će se ‘sukobiti’ s drugima govoreći istinu. Takvi vjernici bili su blaženi Alojzije i sveti Josip. Pogledajmo malo bolje u njihov život zašto su to mogli. Zato što su znali živjeti korizmu, znali su prihvatiti žrtvu i križ im nije bio napor”, pojasnio je preč. Mandura. Za vrijeme mise vjernici su sudjelovali u obredu pepeljenja.

Svoje svjedočanstvo vjere, koje već tradicionalno pri kraju misnog slavlja predstavlja netko od javnih osoba, ove su srijede očitovali umjetnici u povodu inicijative dijaloga umjetnosti i religije nazvane “Pepelnica umjetnika” koja se od 1914. ostvaruje u Europskim gradovima. Danijel Butala, akademski slikar iz Karlovca, govorio je o svom dolasku na vjeronauk kod vlč. Marijana, tadašnjega dubovačkog župnika koji ga je nakon što je završio likovnu akademiju zamolio da izradi kršćanske ornamente koji će se uklesati u kameni oltar, ideju za izradu krstionice, propovjedaonice te druge dijelove crkvenog namještaja. Slijedilo je slikanje postaja križnog puta te slike svetog Josipa glavnog zaštitnika Hrvatske. “Kada su nastajala spomenuta djela nije se previše pričalo tko je autor jer je prijetila opasnost progona. No, danas sam jako ponosan što moj križni put krasi Nacionalno svetište”, rekao je Butala te dodao kako su vjerske teme veliko nadahnuće za njega kao umjetnika. “Nisam neki govornik, lakše se izražavam kistom, ali mogu reći da je vjera u Isus Krista sastavni dio moga života te sam radostan što moj vjernički doživljaj trpećeg Krista krasi Nacionalno svetište svetog Josipa u mom rodnom gradu Karlovcu i u mom kvartu Dubovcu”, rekao je akademski slikar Butala. Akademski kipar Petar Dolić, javnosti poznatiji kao autor kninskog spomenika “Oluja 95”, predstavio je prijedlog “Svetih vrata” za Nacionalno svetište koja na prednjoj strani prikazuju križ sačinjen od četiri karlovačke rijeke s Isusovim riječima “Zaista kažem vam što god učiniste jednome od ove moje najmanje braće meni učiniste!” zapisanih u Matejevu evanđelju, a na unutrašnjoj strani vrata živost rajskog vrta. Poput Butale i Dolić je potvrdio da ga vjerničke teme ispunjavaju i kao umjetnika i kao vjernika.
Prikazujući nastanak grada Karlovaca Igor Čulig, glavni kustos Gradskog muzeja Karlovac, okupljene posjetitelje upoznao je kako u tlocrtu karlovačke Zvijezde (starog dijela Karlovca izgrađenog u 16. stoljeću) stoji križ. Njegovom zaslugom i projektom “Muzej u gostima” Nacionalno svetište obogaćeno je vitrinom s desetak artefakata iz prvih kršćanskih vremena pronađenih na karlovačkom području. Jelena Mužar Smenderovac ukratko je predstavila fundus Dijecezanskog muzeja koji se nalazi u starom župnom dvoru, Krešimir Klarić, orguljaš Nacionalnog svetišta, najavio je novi ciklus korizmenih koncerata, a student Borna Marčac govorio je o predstavama koje je sa zajednicom mladih postavio u Velikoj dvorani Nacionalnog svetišta. O dijalogu religije i umjetnosti na osobit je način govorio sveti papa Ivan Pavao II., a kulturnim djelatnicima više se puta obraćao blaženi Alojzije Stepinac čije je citate ovom prigodom citirao organizator prve “Pepelnice umjetnika” u gradu Karlovcu mons. Sente, te rekao “da nam je želja da po uzoru na europske gradove i naš grad Karlovac, osobito Nacionalno svetište svetog Josipa bude inicijator dijaloga religije i umjetnosti ne bi li i na taj način pridonio većoj promociji svetog Josipa, glavnog zaštitnika Hrvatske”.
Umjetnici, sudionici Pepelnice umjetnika, kako oni s već priznatim ostvarenjima tako i mladi koji se tek ostvaruju, već svjedoče o dijalogu i tijesnoj povezanosti umjetnosti i vjere obogaćujući sakralne prostore svojim umjetničkim nadahnućima i ostvarenjima, istaknuo je rektor Sente. Pozivajući se na graditelja Nacionalnog svetišta mons. Marijana Radanovića, koji je zapisao kako: “crkva (svetog Josipa) još nije posve završena. Potrebno je definitivno riješiti velike plohe iza oltara u glavnoj i pobočnoj lađi”, mons. Sente rekao je da je želja okupljati umjetnike pri Nacionalnom svetištu iz cijele nacije kako bi ponudili i svojim umjetničkim nadahnućem “dovršili” svetište glavnog zaštitnika Hrvatske. Ujedno će to biti prigoda da umjetnici pronose premalo poznatu činjenicu da Hrvati imaju nacionalno svetište svog nacionalnog zaštitnika, rekao je mons. Sente.