Požega, (IKA) – U predbožićnim pastoralnim nastojanjima, požeški biskup Antun Škvorčević pohodio je 18. prosinca Kaznionicu i zatvor u Požegi te ondje sa zatvorenicima i djelatnicima slavio misu. S njime su koncelebrirali zatvorski dušobrižnik Slavko Starčević i Robert Kupčak iz Biskupskog ordinarijata. Na početku biskup je pozdravio vodstvo, djelatnike i sve nazočne stanovnike Kaznionice i zatvora. Izrazio je radost što će i oni tim slavljem biti uključeni u duhovna nastojanja Crkve tijekom Izvanrednog jubileja milosrđa kako bi u njima pobijedilo Božje milosrđe i ljubav, te ljudi i u ovoj ustanovi imali zdravo srce, dušu i savjest. Podsjetio ih je da je papa Franjo nedavno proglasio Izvanredni jubilej milosrđa, i da smo prošle nedjelje otvorili Sveta vrata milosrđa na katedrali u Požegi i na svetištu Gospe voćinske, te im je kazao: “Pozivam vas i potičem da uistinu ovo bude trenutak vaše nutarnje sabranosti i blizine Bogu, da se vi i Bog susretnete u dubinama vašeg bića – vi potrebni Božje blizine i milosrđa – a Bog spreman ga udijeliti vam”.
Homiliju je biskup započeo tumačenjem ulomka iz Knjige proroka Jeremije u kojem taj veliki prorok naviješta da će Bog u tuđini ponovno okupiti svoj prognani narod, izvesti ga iz stanja ropstva i vratiti u njegovu domovinu te mu podići velikog i moćnog kralja koji će njime vladati pravedno i mudro. U tom najavljenom kralju vjera prepoznaje Isusa Krista, Božjeg Sina, koji je čovječanstvo izveo iz ropstva zla i stanja osuđenosti na smrt, poveo ga putem spasenja. Primjenjujući taj proročki navještaj na konkretnu situaciju nazočnih, biskup im je poručio: “Vi ste ovdje, u ovoj ustanovi zatvoreni, i naravno je da čeznete da dođe netko tko bi vas mogao iz nje izvesti. I vjerojatno će nakon određenog vremena doći netko tko je za to u ovoj ustanovi zadužen i reći vam: ‘Iziđi!’ Hoćete li izlaskom iz zatvora izići iz kruga svojih zarobljenosti”, upitao je biskup. Odgovorio je: “Nećete, jer izići iz zatvora ne znači izići iz onoga stanja naše označenosti grijehom, sebičnošću i zloćom; to je stanje naše nutarnje zatvorenosti. Vas muči ovaj zatvor jer je on zapreka da budete fizički slobodni. Međutim, što znači biti fizički slobodan, ako ste u dubinama svoga bića zakočeni, žrtve zloće, sebičnosti i pokvarenosti i u konačnici smrti?”, zapitao je biskup. Ustvrdio je da nas od tog nutarnjeg zatvora može osloboditi jedino Isus Krist, jer on je sama Božja ljubav i milosrđe. On nas je svojom mukom smrću pomilovao, pružio nam ruku i u naš mrak unio svijetlo. “Isus Krist čeka da mu otvoriš svoje srce i da budeš s njime; da on bude tvoja blizina i tvoja snaga, da te iz mraka tvoje grješne nutrine izvede van, na svjetlo”. Poželio je biskup zatvorenicima da na ovom slavlju odluče izaći iz svoga mraka, da prestanu biti zarobljenici svoje sebičnosti i pokvarenosti i da se u sakramentu ispovijedi susretnu s Božjim milosrđem, koje je uvijek veće od njihove zloće: “Bila bi šteta da ostanete prikovani za zemlju, za malo mraka i sebičnosti u duši, kad možete iz toga Božjom pomoću ustati i izići, biti pobjednici”. .
Matejev evanđeoski izvještaj o Isusovu rođenju bio je povod da biskup zatvorenicima progovori u mogućnostima njihova rođenja. Kazao im je da postoji fizičko rođenje, ali da postoji i duhovno rođenje. Nas je Isus Krist snagom svoga Duha, kojim je pobijedio zlo i smrt, u krštenju rodio na novi život. Ušao je u našu sudbinu, preporodio nas iznutra i donio nam puninu života. Mi to rađanje možemo svaki dan iskustveno svjedočiti, kad jedni za druge živimo kao dar, ustvrdio je biskup te pozvao zatvorenike da svoju ustanovu pretvore u rađaonicu novih ljudi koji po milosrđu Božjem postaju preporođeni i to svjedoče u međusobnim odnosima.
U završnom dijelu homilije biskup je protumačio što je to jubilejski oprost i kako se može u ovoj Godini milosrđa postići. Učinio je to na jednostavnom primjeru iz životnog iskustva: “I nakon što nam je neki milosrdan čovjek oprostio zlo koje smo mu nanijeli, ostao je trag zla koje smo mu učinili. Zlo dakle nije nestalo time što nam je netko oprostio, nego nas ono još uvijek negdje tišti, i ostavlja mrak za nama. Uz oproštenje koje primamo u ispovjedaonici postoji oprost, to je još dodatno duhovno sredstvo iz duhovnoga blaga Crkve, kojim Bog briše tragove negativnosti i zla koje smo našim nedjelima i grijesima učinili”, rekao je biskup. Upoznao je nazočne s odredbom pape Franje, koji je mislio i na zatvorenike i nemogućnost pohoditi oprosne crkve, da vrata svake zatvorske ćelije mogu biti Sveta vrata milosrđa. “Ako se vi, prethodno ispovjeđeni i pričešćeni, prolazeći kroz vrata zatvorske ćelije – koja su vama možda mučna i teška jer su zatvorska – sjetite da postoje ona vrata milosrdnog Božjeg srca, koje nam je objavio Isus Krist, i ako prolazeći kroz njih kažete samima sebi: ‘Ja želim ući u tu stvarnost otvorenu milosrdnim srcem Isusovim, i postati dionik toga milosrđa i praštanja Božjega’ i uz to još izmolite Vjerovanje i molitvu na nakanu Svetog Oca, postižete jubilejski oprost, odnosno ulazite i u ovoj ustanovi u duhovni dinamizam koji Crkva živi ove Svete Godine. To se može postići i vršenjem tjelesnih ili duhovnih djela milosrđa. „Učinite sve da ova vaša ustanova bude mjesto Božjeg milosrđa i vašeg međusobnog milosrđa! Dok sami očekujete da drugi prema vama budu milosrdni, počnite vi prvi prema drugima ostvarivati milosrđe!”, zaključio je biskup.
Na kraju slavlja biskup je zahvalio nazočnima, vodstvu ustanove i svim djelatnicima što u njoj nastoje živjeti dostojanstvo svoje osobe i svjedočiti jedni drugima ono što je dobro, lijepo i plemenito te svima njima i njihovim obiteljima zaželio sretan Božić. Svakome od njih darovao je sličice malog Isusa s prilijepljenim cvjetićima, što ih je donio iz Betlehema sa svog posljednjeg hodočašća u Svetu Zemlju, poželjevši im da i oni duhovno procvjetaju. Rekao im je da će ih u veljači iduće godine, kad ponovno pođe na hodočašće u Svetu Zemlju, ponijeti u srcu i ondje na mjestima Isusova života moliti za njih, a njih je zamolio da se pomole za njega. Potom je jedna zatvorenica i pomoćnik kaznioničkog i zatvorskog upravitelja zahvalili biskupu na dolasku i na riječima ohrabrenja koje im je uputio, zaželjevši mu sretan Božić i uručili dar.