Istina je prava novost.

Svibanjski broj Kane

O odnosu kršćanstva i ovisnosti; globalizmu i suverenizmu; katolicima, laičnosti i politici; izazovu suvremenog gnosticizma

Zagreb, (IKA) – U svibanjskom broju Kane, promišljajući sadašnji trenutak Josip Grbac pred čitatelje stavlja temu „Ovisnosti”. Polazeći od osobnih i planetarnih ovisnosti, osvrće se i na vezu tržišta i ovisnosti, da bi se posebno usredotočio na hrvatsku ovisnost. U tom kontekstu ističe kako smo „mi pojam ovisnosti doveli do savršenstva”. Iznoseći niz primjera te ovisnosti, upozorava „da smo postali i svjetonazorski ovisni”. Na kraju se osvrće na kršćanstvo i ovisnost, te zaključuje kako je „i kršćanstvo ovisno, no o milosti vjere”. Na prethodnika se dobro naslanja tekst u rubrici „političke teme” Tončija Tadića naslovljen „Globalizam i suverenizam” te tekst Stanka Uršića „Suverenost, kaos, kraljevi i panjevi”.
„Katolici-laičnost-politika” naslov je kolumne Stjepana Balobana, a povod govor francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u Parizu 9. travnja pred 400-tinjak predstavnika crkvenog, političkog i općenito javnog života kada je katolike pozvao da se uključe u politiku, a Crkvu na iskreni dijalog oko brojnih pitanja za opće dobro francuskoga društva i države.
Aktualni trenutak promišlja i Bono Zvonimir Šagi, podsjećajući kako „narod Božji kroz euharistiju ostvaruje smisao tijeka svoga vremena”.
Tonči Matulić pišući o izazovu suvremenoga gnosticizma, ističe kako se „gnostička ćud skriva iza volje za kontrolom tuđih života a da ih se ne pokuša razumjeti i iza odbojnoga stava prema ljudima koji se nalaze u teškim životnim situacijama ili prolaze kroz teške kušnje”.
Pomalo provokativno pitanje postavlja Darko Tepert „Je li Isus ikada bio nasilan?”. Posebno se zaustavljajući na recima iz Evanđelja o istjerivanju iz hrama, uspoređuje evanđelja te upućuje kako se ona donekle razlikuju u prenošenju toga izvještaja. O kršćanskom načelu predaje pod naslovom „Da Predaja ne postane fosilizirana i korumpirana” piše Branko Murić.
Uz 50 obljetnicu Kršćanske sadašnjosti Stjepan Lice „prisjeća na dane koji traju” polazeći od svog prvog susreta s KS-om 1970. godine početkom njegova srednjoškolskog obrazovanja. U tekstu upućuje na razgranatu djelatnost KS-a, posebno naglašavajući izdavački dio koji je donio novost na naše prostore.
Sugovornica Kane je Josipa Bartovčak, a tema „Crkva i mladi” s naglaskom na predsinodski skup mladih s Papom na kojem je sudjelovala. „Misao vodilja ovog susreta i svih nas mladih jest da smo sami odgovorni za napredak i boljitak vlastite zajednice”, zaključuje Bartovčak.
Kao uzor čitateljima se stavlja mali brat Pierre Petard koji je preminuo uoči Uskrsa. U Hrvatskoj je živio od kraja 60-tih godina prošloga stoljeća, te se solidarizirao s hrvatskim narodom koji je branio svoju slobodu i duboko je suosjećao s njim. Nastojao je što bolje i objektivnije razumjeti ratna događanja kako bi mogao bolje Maloj braći po svijetu, svojoj obitelji, pa i nekim širim krugovima u Francuskoj približiti istinu o Hrvatskoj.
Kana se spominje i 60-te obljetnice kanonskog utemeljenja Hrvatske katoličke misije Stuttgart što je proslavljeno početkom svibnja.
Za ovaj broj Zvonko Madunić priredio je prilog o Trsatu, Marija Belošević predstavlja „argentinsku prijestolnicu vjere” nacionalno marijansko svetište Lujan, a Ivana Ćepulić donosi drugi dio putopisa iz Irana.
O znamenitom hrvatskom meteoritu Hrašćina piše Tatjana Kren, dok rubrika o odgoju za medije donosi osvrt na Prve dane medijske pismenosti u Hrvatskoj.