Zagreb, (IKA) – U Zagrebu je u petak 4. prosinca predstavljen zbornik radova “50. obljetnica svečanog otvaranja i početka Drugoga vatikanskog koncila 1962.-2012.” koji je izdao Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suizdanju s Kršćanskom sadašnjošću d.o.o. i Glasom Koncila. U zborniku su sakupljeni radovi teološkog simpozija održanog u Zagrebu od 15. do 17. studenoga 2012. Predstavljanje je održano u sklopu znanstvenog kolokvija “O 50. obljetnici završetka Drugoga vatikanskog koncila i 25. obljetnici smrti Josipa Turčinovića” koji su zajedno organizirali Katolički bogoslovni fakultet i Kršćanska sadašnjost.
Recenzent zbornika akademik Josip Bratulić istaknuo je kako je taj zbornik prilog hrvatskoj teološkoj misli, ali i vrijedan prilog društvenoj, kulturno-povijesnoj i kulturološkoj problematici kako se odvijala i odvija u Hrvatskoj od početka Drugoga vatikanskog koncila do naših dana. Taj će zbornik mnogima biti priručnik znanja o nedavnoj prošlosti koju proživljavamo kao sadašnjost, ali će biti i priručnik za prepoznavanje i promicanje onoga života djelovanja Duha Svetoga, koji je, mi vjerujemo, nadahnjivao sudionike u Rimu, kod oltara sv. Petra, da prepoznaju i vrijeme i načine djelovanja među svim ljudima dobre volje, zaključio je Bratulić.
Drugi recenzent prof. dr. Stipe Botica naglasio je da Zbornik pokazuje kako je dobro i korisno što je referatima oživljeno sjećanje na veliki Koncil, gdje su vrsni stručnjaci iz različitih područja teologije, znanosti, kulture i života nakon pola stoljeća dotakli, analizirali, provjeravali i valorizirali koncilske teme. Istaknuo je da zbornik pokazuje raspon središnje evanđeoske teme: kristocentričnosti i potrebu “produbljivati misterij Isusa Krista i njegovo središnje mjesto u svekolikoj teologiji”. Zaključio je kako je “opsežna stručna obrada naših vrlih referenata pokazala da je hrvatska katolička kultura dobrano pobrala plodove ovoga koncila i da je on imao znatne i presudne učinke/utjecaje na sveukupne hrvatske prilike kroz ovih pedesetak godina. Ne možemo ni zamisliti što bismo bez toga i zato veliko poštovanje svim akterima toga velikoga znanstvenog skupa i njihovu proizvodu: zborniku”.
Prof. dr. Mario Cifrak uvodno je upozorio na probleme ostvarenja Drugoga vatikanskog sabora u Crkvi, napose Crkvi u Hrvata. Stoga je naglasio kako bi “ovaj zbornik trebao biti ispit savjesti svake generacije, a nijedna generacija nema pravo na monopol, odnosno kult ličnosti o Crkvi i njezinom izvoru evangelizacije. Govor o Bogu ne smije biti stavljen u tabu područje Svetoga i Uzvišenoga, nego mora biti sveprisutni govor u Crkvi i društvu. Mediji, pa i katolički, često nam nude duhovne surogate, lažnu duhovnost, pa govorimo o krizi Crkve i duhovnih vrednota u društvu. Duhovan znači bogoduh, a duhovnost to može biti samo ako dolazi od njegovih riječi, koja je jedina bogoduha za razliku od svih riječi sabora i učiteljstva”. U tom je kontekstu ukazao na važnost Biblije, jer prema Dei Verbum Crkva ne može ništa naučavati što bi bilo u suprotnosti s Biblijom. Prema papi Franji, Crkva treba više Biblije, a Biblija više Crkve, zaključio je jedan od urednika Mario Cifrak.
Dr. Andrea Filić, članica skupine koja je uredila Zbornik, rekla je kako je zbornik na neki način zrcalo recepcije Koncila u Hrvatskoj nakon pedeset godina. Premda sasvim naravno danas više nema onoga žara kojim su koncilske novosti promovirali Turčinović, Šagi-Bunić, Bajsić, Duda i drugi, simpozij iz kojega je proizašao taj zbornik i sam zbornik svjedoče o potrebi današnje Crkve da se ne samo podsjetimo na neki davni događaj i tek formalno ispunimo dužnost obilježavanja njegove obljetnice, nego i da se ponovno živo suočimo s koncilskim idejama, da ih iznova proučimo, premislimo, te kritički – pozitivno i negativno – ukažemo na one ideje koje su tijekom minulih pet desetljeća zaživjele te na one koje bi trebalo nanovo iznijeti na svjetlo dana i poraditi na njihovu ostvarenju. Upravo je ta nakana da se povežu prošlost, razdoblje recepcije i sadašnjost Koncila bila temeljna nit vodilja i simpozija i zbornika, naglasila je dr. Filić. Dodala je kako u samome zborniku, gledanome u cjelini, možemo otkriti ostvarenu još jednu bitnu koncilsku ideju: onu o Crkvi koja je svjesna da je sastavljena od različitih dijelova, dakako okupljenih oko danas živoga Isusa Krista, te da svaki dio na svoj način pridonosi cjelini.