Postira, (IKA) – U organizaciji župe sv. Ivana Krstitelja u Postirima na otoku Braču, gdje se od 26. studenoga u pohodu nalazi banjolučki biskup dr. Franjo Komarica, predstavljena je u subotu, 28. studenoga, knjiga banjolučkoga biskupa i člana Njemačko–hrvatskoga društva iz Hannovera, katoličkoga novinara Winfrieda Gbureka s naslovom “Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski”. Radi se o jezgrovitome prijepisu najznačajnijih pastoralnih, etičkih, ali i političkih razmišljanja biskupa Komarice o onome za što se borio u ratnome i poratnome vremenu koje je biskup dao Gbureku u proteklih nekoliko godina, s namjerom da knjigom obilježi 20. obljetnicu potpisivanja Daytonskoga mirovnoga sporazuma.
Pozdravljajući sudionike tribine u dvorani Pastoralnoga centra Sv. Josip, mr. Pavao Gospodnetić, svećenik Hvarske biskupije, istaknuo je kako skup želi biti doprinos vrednovanju povijesti hrvatskoga naroda u našoj domovini, ali i susjednoj Bosni i Hercegovini, te je u tom smislu, primijetio je, sudjelovanje biskupa Komarice od iznimne važnosti. Podsjetio je da je predstavljanje knjige organizirano u sklopu pohoda biskupa Komarice toj župi s ciljem informiranja o životu i djelu mučenika Jurja Gospodnetića, svećenika Banjolučke biskupije, za kojega je uz ostale svećenike te biskupije službeno započet proces beatifikacije.
Predstavljač knjige dr. Branko Matulić, prorektor za kulturu i umjetnost Sveučilišta u Splitu, na početku je ustvrdio kako je biskup Komarica tom knjigom iznio istinu koju mnogi mediji iskrivljuju o Bosni i Hercegovini, te da je korisno iz prve ruke čuti istinu o događajima u toj zemlji. Osvrnuvši se na knjigu koja je u originalu bila objavljena na njemačkome jeziku, a koju je prevela Marica Risek, dr. Matulić je istaknuo da je knjiga puna potresnih svjedočanstava različitih vrsta. “S jedne strane, sukobljavaju se svjedočenja o bezrazložnoj uporabi sile, destrukcije, razaranja, zla, himbe, laži, licemjerstva, podlosti, prijetvornosti, vjerolomnosti, okrutnosti, paleža, razbojstava raznih vrsta, od mučenja do oduzimanja ljudskoga života, a sve zaogrnuto beskrajnom ohološću i sadističkim uživanjem u svjetovnoj moći. Iznad svega lebdi mržnja. Mržnja kao glavna hrana kneza tame. Očekivana reakcija na to su srdžba, osveta, bol, žalost, tuga, nemoć, razočaranje, praznina, besmisao, na kraju opet vrlo često mržnja”, rekao je dr. Matulić, ustvrdivši da se upravo to dogodilo u Bosni i Hercegovini.
“Ova knjiga rastavlja svjetlost od tame, bez želje za osvetom, samo vapaj za istinom i nadasve pravdom. Ne pilatovskim demagoškim upitom što je istina, već jednostavnom Kristovom autentičnom definicijom o jedinom ispravnom putu, istini i životu, odnosno ljubavi i žrtvi”, rekao je, uz ostalo, predstavljač, te nastavio: “Prvi kršćani stradavali su po rimskim arenama. Ne događa li se to i jučer u BiH i danas u Siriji i BiH? Uz svu ljudsku i kršćansku empatiju možemo biti cinični pa postaviti makar retoričko pitanje, za čime čeznu naša braća, izbjeglice iz Sirije i iz drugih krajeva? Za uljuđenom Europom koja je mirno gledala što se u njenom srcu događa? Očekuju li ti napaćeni ljudi zaštitu moćnika koji su solili bosanski lonac?” Autori knjige, primijetio je dr. Matulić, “svjedoče kako im je rečeno da je rat u Bosni i Hercegovini bio prvo poluvrijeme, daytonski sporazum drugo, a očekuju se i produžeci. Rekao bih da je to utakmica u kojoj je jedna momčad imala gvozdene palice, a druga momčad goloruka kojoj su suci dijelili crvene kartone zbog previše žuljeva na bosim nogama. Možemo li se čuditi što su ti isti suci dosudili produžetke kako bi ispravili nepravdu na način da produžeci traju dok goloruku i bosonogu momčad ne zatuku do posljednjega?” Na kraju je poručio: “Ne posustaje mala zajednica na čelu s pastirom. Svojim djelima, svojim životima, svojim mislima i postignućima ispisuju u reljef svoje rodne zemlje, u svoj zavičaj, u svoju Bosnu i Hercegovinu, u svoju Banja Luku natpis koji, opet augustinovski glasi: ‘Ovo je naša životna zadaća: radom i molitvom napredovati u milosti Božjoj dok ne postignemo onaj stupanj savršenosti u kojemu čista srca možemo gledati Boga”. Biskupu Komarici izrazio je iskreno divljenje i zahvalnost na zauzimanju za dostojanstvo svakoga čovjeka.
Izražavajući radost zbog zajedništva Banjolučke biskupije s Postirima, biskup Komarica je istaknuo da je knjiga nastala kao dio razgovora koji je s njime vodio katolički novinar Gburek o 20. obljetnici Daytonskoga sporazuma. Podsjetio je kako je taj novinar proteklih godina više puta boravio u BiH te da je knjiga objavljena u veljači ove godine, a u ožujku predstavljena na Sajmu knjige u Leipzigu. Osvrnuvši se na situaciji u BiH za Domovinskoga rata, ali i poslije, ustvrdio je da je Bosna ostala “poligon za podnošenje sukoba takozvanih velikih sila”. “U knjizi se iznose podaci o neodrživosti aktualne apsurdne podijeljenosti Bosne i Hercegovine od strane međunarodnih velikih sila, supotpisnica Daytonskog sporazuma, uspoređujući tu neodrživost sa stanjem Njemačke nakon Drugoga svjetskog rata do 1989. godine. Također se javno kritizira nehumano ponašanje službenih predstavnika institucija u Bosni koji se ponašaju kao oni koji dijele milost kome, kako, kada i koliko hoće, a nije im stalo do oživljavanja pravne države. Do sada su uglavnom radili u duhu svoga gesla: što gore vama u BiH, to bolje nama, jer na vama više zarađujemo. I danas 20 godina nakon okončanja zastupničkog rata, jer su se velike sile tukle preko nas, a mi smo im bili samo poligon, ne postoji u mojoj domovini Bosni i Hercegovini temelj za trajniji i pravedniji mir za cjelokupno tamošnje pučanstvo. Još uvijek, već dva desetljeća, to pučanstvo stenje pod pravom jačega i bezočnijega u državnoj tvorevini koja je u očima međunarodnih predstavnika poluprotektorat Europske unije SAD, Rusije i Turske. Može se lako izvući kritičko pitanje biskupa, kako i još često i gdje sve i pred kime sve treba još ponoviti da konačno bude čuvena i uvažena tvrdnja kako je upravo u BiH pala na ispitu zrelost i europska vjerodostojnost, poštenje, jedinstvo i odlučnost. Utjecajni europski političari današnjice u slučaju Bosne i Hercegovine zakazali su u svojoj vlastitoj kući, u svojoj vlastitoj humanosti”, istaknuo je banjolučki biskup, primijetivši kako već više od dva desetljeća “napreduje i povećava se fatalna dehumanizacija odgovornih ljudi među našim domaćim političarima, kao i kod nekih utjecajnih krugova međunarodne politike”. Biskup je, nadalje, istaknuo da se u knjizi mogu pročitati komentari o patnjama stanovnika BiH, osobito katolika Hrvata i drugih iz Banja Luke i okoline, zatim o zastrašujućim postupcima temeljitog etničkog čišćenja, o rušenju i uništavanju domova i stanova, ali i crkava, crkvenih i drugih kulturnih zdanja i objekata. Upozorio je, pritom, da se “poželjna budućnost mora izgrađivati na istini i pravdi, s odlučnošću da se omogući zajednički život tamošnjih stanovnika u njihovoj nacionalnoj, religioznoj i kulturnoj različitosti”. Na kraju je poručio da knjiga želi doprinijeti izgradnji bolje budućnosti BiH, odnosno jugoistočnoga dijela europskoga kontinenta koji je, kako je rekao, “predugo vremena bio zapostavljen od strane zapadne i srednje Europe”. Osvrnuvši se na odnos hrvatskih vlasti prema Bosni i Hercegovini, biskup Komarica je istaknuo da bi Hrvatska i prema Ustavu, ali i kao supotpisnica Daytonskoga sporazuma, trebala biti najzainteresiranija za stanje u BIH, i za brigu prema hrvatskome narodu. Najavio je da će knjiga “Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski” biti predstavljena i u europskom parlamentu 1. prosinca na prijedlog hrvatskoga europarlamentarca Andreja Plenkovića.