Sisak, (IKA) – Predavanje “Zrin – orlovsko gnijezdo knezova Babonića: Najstarija povijest tvrdoga grada i srednjovjekovnog vlastelinstva Zrina”, održao je doc. dr. Hrvoje Kekez s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u srijedu 25. studenoga u dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu.
Dr. Kekez pojasnio je da je povod za predavanje 720. obljetnica prvog spomena grada Zrina te da premda se stari tvrdi grad Zrin s pravom uglavnom povezuje s vlastelinskom obitelji knezovima Šubićima Zrinskima, njegova najstarija povijest povezana je s drugom za hrvatsku prošlost važnom vlastelinskom obitelji, knezovima Babonićima. “Naime, do sada najstariji spomen tvrdoga srednjovjekovnog vlastelinstva Zrina nalazi se u ispravi od 13. siječnja 1295. godine kojom je ban Stjepan IV. Babonić, zajedno sa svojim sinovima Stjepanom VI. i Ladislavom, darovao neke svoje posjede cistercitskoj opatiji u Kostanjevici na Krki. Ovo pismo čuva se u arhivu u Ljubljani i jasno svjedoči kako su prvi poznati vlasnici tvrdog grada Zrina bili upravo knezovi Babonići. Taj posjed ostao je u njihovu vlasništvu do 1328. godine kada ih je konačno nekadašnji slavonski ban Ivan I. Babonić prodao Ivanu, Lovri i Ugrinu iz roda Toth-Lovričana”, rekao je predavač.
U nastavku je pokušao dati odgovor kada je grad Zrin zapravo izgrađen. “Do 1295. Zrin je važan grad u kojem često boravi Stjepan IV. i do početka njegova vladanja to je sigurno pravi utvrđeni grad sa svim srednjovjekovnim elementima. To znamo i po tome što je većina isprava koje on piše, sastavljena upravo u Zrinu. Zrin je dovoljno daleko od Une da mu Zrinska gora pruža zaštitu, a opet dovoljno je blizu da bi se iz tog grada kontrolirao dio unskog srednjovjekovnog puta. Una je bila srednjovjekovna ‘autocesta’ u svoje doba i najvažniji cestovni pravac koji je povezivao Panoniju i Dalmaciju. To možemo vidjeti na primjeru Knina. Jedan od razloga zašto Zvonimir gradi Knin na tom mjestu je zato što su rijeka Una i njezini rukavci jako blizu tom gradu. Drugi argument da je Zrin stariji od prvog pisanog traga je njegova mikro-lokacija, kao i sačuvani arhitektonski oblici koji nam govore da je gradnju Zrina moguće smjestiti u kraj 12. i početak 13. stoljeća. Zrin spada u skupinu tvrdih gradova: Oštrovica i svi drugi nalazi, o kojima govori vrsni hrvatski istraživač utvrda Zorislav Horvat, pokazuju nam da je Zrin izgrađen barem stotinu godina prije ovog pisanog dokumenta iz 1295. godine. Danas vidljiva i svima poznata branič-kula grada Zrina datira iz puno kasnijeg vremena odnosno 14. i 15. stoljeća, te su tu kulu izgradili Zrinski za svoje vladavine”, ustvrdio je dr. Kekez.
Na kraju izlaganja predavač je na osnovu malobrojnih sačuvanih povijesnih izvora prikazao važnost Zrina u najranijoj povijesti knezova Babonića, i uputio na mogućnost da je Zrin, odnosno Zrinska Gora jedno od ishodišta te važne hrvatske obitelji. Nakon predavanja razvila se zanimljiva rasprava o važnosti Zrina i čitavoga tog kraja u hrvatskoj povijesti.
Predavanju su uz brojne Siščane nazočili i Zrinjani te njihovi potomci, kao i sisački biskup Vlado Košić i ravnatelj Zaklade za gradnju crkve Našašća sv. Križa u Zrinu mons. Marko Cvitkušić.