Hvar, (IKA) – Blagdan Gospe od zdravlja, 21. prosinca, na otoku Hvaru slavi se u više mjesta, a u Crkvi Gospe od zdravlja u Jelsi, koja je istoimeno svetište Hvarsko-bračko- viške biskupije, slavi se osam dana. U tih osam dana, po određenom rasporedu, većina hvarskih župa hodočasti u Jelsu gdje im njihovi župnici predvode euharistijsko slavlje. Ove godine tamo je u 15 sati uoči blagdana bilo “otvaranje”slavlja, otkrivanje Gospine slike. Blagdansko slavlje počelo je već u pet sati ujutro. Nakon što je otpjevana Jutarnja i “Život” (Gospin), euharistijsko slavlje predvodio je župnik Jelse i Pitava i generalni vikar don Stanko Jerčić, koji je održao i kraću propovijed. Liturgijsko pjevanje predvodio je domaći župni zbor sv. Cecilije pod ravnanjem i harmonijskom pratnjom maestra Slavka Reljića. U osam sati pjevano euharistijsko slavlje za župljane župa Poljica i Zastražišća predvodio je njihov župnik don Josip Franulič. Liturgijsko pjevanje animirali su pjevači tih župa. Svečano blagdansko koncelebrirano euharistijsko slavlje, nakon otpjevanih Gospinih litanija, predvodio je mladi župnik Brusja i Veleog Grablja i župni vikar u Hvaru don Ivan Jurin. Koncelebrirala su šestorica svećenika. Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor sv. Cecilije pod ravnanjem i harmonijskom pratnjom maestra Reljića.
Župnik Jurin u propovijedi je istaknuo kako je svijet kancerogeno zaražen brojnim oblicima zla koje se poput metastaze širi u sve pore društva. Pohvalno je što svijet uporno i na razne načine pokušava ukloniti ili uništiti metastaze zloćudnih bolesti u sebi. Nažalost, ne uspijeva pogoditi ili ukloniti središte zloćudnih bolesti, jer ne zna gdje je ono. A ono je u udaljenosti svijeta od Boga. Ozdravljenje bi trebalo biti u povratku Bogu. U tom ozdravljenju Crkva bi trebala pomoći svijetu. A kako će ona to učiniti kad ni njeni članovi, uz sve moguće pobožne oblike vjerske prakse, nisu dovoljno blizu Bogu i ne izgledaju dovoljno zdravo. Evanđelje je rendgen za otkrivanje brojnih suvremenih bolesti svijeta i kršćanstva, za dijagnozu njihove krize. To nam je zorno prikazao evanđelist Marko koji piše kako je oko Isusa sjedilo mnoštvo onih koji ga prije nisu poznavali, ali su zaneseno slušali njegove božanske riječi. U isto vrijeme dođu njegova braća, koja su ga od početka imala u svojoj sredini, i “ostanu vani” ( Mk 3, 31 – 35 ). Tu je izvor brojnih suvremenih bolesti i kriza svijeta i kršćanstva. Mnogi kršćani rađaju se i rastu u vjerskom ozračju, prihvaćaju ugodu kršćanskih običaja, obreda i tradicije, a “ostaju vani”; nisu blizu Isusa, ne čuju ga i ne slušaju ono što on govori. Nisu u suodnosu s Isusom i ne bivaju mu slični svojim životom. Nisu mu bliski poput braće, jer ne vrše volju Oca njegova. Isus im je kao nekakav rođak od kojeg su se udaljili, o kojem ne razmišljaju i s kojim rijetko komuniciraju. S njim se susreću samo u pojedinim prigodama. Pošto su se životno razdvojili, tada mu nemaju što kazati. Ako poznanici doznaju da im je On rodbina, iznenade se i kažu: “Nismo za to znali! Nemate ništa njegova!” Kršćani koji svojim životom druge ne podsjećaju na Krista, koji nemaju ništa njegova, postaju rutineri koji teško mogu pomoći ovom svijetu da ozdravi, jer život im ne otkriva Boga toliko potrebnog svijetu koji je bolestan i čezne za boljitkom. Našem vremenu potrebni su vjernici bliski Isusu poput Marije i koji svjedoče da jedino Bog može ovaj svijet ozdraviti od zla u kojega se neprestano zapliće. Potrebni su ljudi koji će dopustiti da im velika djela učini Svesilni, da ih ozdravi i učini boljim, da bi potom oni ozdravljali, spašavali svijet i činili ga što boljim. Nedopustivo je da kršćanstvo umjesto da bude pokretačka snaga koja ozdravlja čovječanstvo od svake bolesti i nemoći, postane čisti formalizam. Potrebno je krenuti putem Božjeg ozdravljenja; krenuti teškim putem operacija i amputacija onih dijelova života koji nisu dostojni onih koji se nazivaju Kristovom braćom i sestrama. Tim putem lakše idu oni koji su pod okriljem Marije koja je ovom svijetu darovala Zdravlje – Krista, Gospodina. “Majko naše slavne prošlosti, budi zdravlje naše sadašnjosti”, zaključio je župnik Jurin.
U 15 sati popodne slavljena je koncelebrirana misa sa župljanima župe Svirče. Predvodio ju je župnik Supetra i brački dekan don Toni Plenković, a propovijedao je don Stanko Jerčić. Koncelebrirao je župnik Svirača don Marijo Zelanović i župni vikar Jelse don Jurica Carić.
U nedjelju 22. studenoga pučka misa bila je sa župljanima župe Pitve. Radnim danom osmine Gospe od zdravlja hvarske župe sa svojim župnicima u Jelsi imaju misno slavlje u 15 sati popodne. Tako će u ponedjeljak popodne misu slaviti župljani župe Dol, u utorak Starog Grada, u srijedu Hvara, u četvrtak Vrbanja, u petak Vrisnika, u subotu Vrboske, u nedjelju 29. studenoga Svete Nedjelje, i to pučku, jer će u popodnevnim satima završiti čašćenje Gospe od zdravlja u Jelsi.
Blagdan Gospe od zdravlja svečano je proslavljen i u župama Gdinj i Sućuraj koje pastoriziraju bosanski franjevci. Misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Jurja u Sućurju 21. studenoga predvodio je župnik fra Stipo Marčinković. Nakon misnog slavlja kroz mjesto je prošla procesija u kojoj su župne pjevačice predvodile pjevanje Gospinih pjesama. Gospin kip nosili su braća Ante i Martin Modrić, Stipe Jurišić, Veseljko Piacun, Andro Kumarić te žene Biserka Biočić i Filomena Begović.
U župnoj crkvi Sv. Jurja u Gdinju misno slavlje predvodio je fra Juro Marčinković. Na kraju mise vjernici su se u molitvi okupili oko Gospina kipa i pjevali pjesme njoj u čast.
U filijalnoj crkvi hvarske župe u Zaraću pročitan je polusatni “Život”. Potom je župnik don Mili Plenković predvodio pučko misno slavlje.