Zagreb, (IKA) – Pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović u Zagrebu je 22. studenoga svečano obilježena 110. obljetnica osnutka i 25. obljetnica obnove Družbe Braća hrvatskoga zmaja. Proslava obljetnica počela je otvorenjem obnovljene Kule nad Kamenitim vratima, a nastavila se Svečanim sijelom Glavnoga zbora Družbe i Svečanom akademijom u Hrvatskome glazbenom zavodu – u nazočnosti osobnog izaslanika Predsjednice Vladimira Šeksa, zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, rektora Sveučilišta u Zagrebu dr. Damira Borasa, mons. Nedjeljka Pintarića kao osobnog izaslanika kardinala Josipa Bozanića, potpredsjednika Matice hrvatske akademika Stjepana Sučića te brojnih drugih istaknutih predstavnika hrvatskoga znanstvenog, kulturnog, gospodarskog i političkog života.
Družba Braća hrvatskoga zmaja utemeljena je 16. studenoga 1905. godine kao kulturno društvo, čije je djelovanje ponajprije bilo usmjereno očuvanju hrvatske povijesne i kulturne baštine. “Osnivači Družbe – Emilije pl. Laszowski Szeliga, Prazmaj Brloški i Ozaljski i dr. Velimir Deželić st. Prazmaj Klokočki I – s puno su rodoljubnog osjećaja prepoznali opasnost od zatiranja i zaborava hrvatske kulturne i nacionalne vlastitosti”, ističe se u priopćenju s proslave. Premda je Družba utemeljena kao kulturno društo bez namjere političkog djelovanja, njezina je sudbina dijelila sudbinu hrvatskoga naroda od Austro-Ugarske pa sve do suvremene, samostalne i neovisne Republike Hrvatske. Bila je zabranjivana i opljačkana, a kao dio kulturne povijesti hrvatskoga društva, Družba je prolazila kroz razna politička, duhovna i društvena previranja tijekom kojih se svojim djelovanjem sukobljavala ili je podupirala određene svjetonazore tog vremena. U 110 godina svojeg postojanja Družba je zbog zabrana nekoliko puta bila prisiljena obustaviti rad. Najdulje razdoblje prestanka njezina djelovanja bilo je od 1946. g., kada je raspuštena i zabranjena, sve do 23. lipnja 1990. godine kada je u osvit stvaranja Republike Hrvatske obnovljena te je nastavila djelovati na istim načelima. Svrha Družbe, kao nevladine, nestranačke i neprofitne udruge, jest da njezini članovi svojim idejama i dragovoljnim radom organizirano prednjače i djeluju u očuvanju i obnavljanju hrvatske predaje uspomena na događaje i zaslužne Hrvate iz nacionalne prošlosti.
Do danas Družba je okupila oko 2000 članova, istaknutih imena hrvatske kulture i javnog života: Ljubo Babić, Robert Frangeš Mihanović, Vjekoslav Klaić, Rudolf Matz, Marija Ružička Strozzi, Ivan pl. Zajc, Ivo Pilar, Vladimir Mažuranić, Oton Iveković, Antun Bauer, blaženi Alojzije Stepinac, Franjo Kuharić, Franjo Tuđman i mnogi drugi. Prvo veliko djelo Družba Braća hrvatskoga zmaja ostvarila je u Zagrebu, spasivši od rušenja posljednja očuvana gradska vrata iz XIII. stoljeća – Kamenita vrata i taj je drevni objekt obnavljala u više navrata. Očuvanjem i uređenjem Kamenitih vrata Družba je u tom prostoru osnovala Gradsku knjižnicu, Muzej grada Zagreba i Gradski arhiv. Također, Družba je spasila od rušenja Kulu Lotršćak, a u tijeku je i velika obnova Staroga grada Ozlja. Osnovala je niz ustanova kao što su Društvo za spasavanje (Ustanova za hitnu medicinsku pomoć) i Etnografski muzej; prenijela je posmrtne ostatke pogubljenih hrvatskih mučenika grofa Petra Zrinskog i markiza Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novigrada u Hrvatsku godine 1919., a 1944. g. prenijela je i posmrtne ostatke Ivana IV. Antuna grofa Zrinskog, jedinog sina Petra i Katarine Zrinski. Družba je podigla stotine spomenika i spomen-ploča diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine, od kojih su najpoznatiji: spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku kraj Klanjca u Hrvatskom zagorju, spomenik u čast tisućugodišnjice hrvatskog kraljevstva “Hrvatska gruda”, spomenik kralju Dmitru Zvonimiru u Kninu, spomenik prvomu hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu i dr.